Zagrebačka kulturna scena posljednjih je nekoliko godina uistinu doživjela vlastitu renesansu; s time da je iz mjeseca u mjesec sadržaja sve više te je sve kvalitetniji. Dinamičan ambijent scene predstavlja izazov za svaku novu kulturnu manifestaciju koja se ispoljava, a visoko postavljena ljestvica jednom je recentnom izložbom zasigurno podignuta na razinu više.
DIJELOVI SERVISA ZA DORUCAK (FRANC. DEJEUNER) U EGIPATSKOM STILU, oko 1808., Bec, Carska manufaktura porculana
Riječ je o izložbi dragocjenog bečkog porculana koja od svojeg svečanog otvorenja 12.02. sve svoje posjetitelje ostavlja bez daha dostojanstvom predmeta koje prikazuje i ljepotom koja isijava iz njih. Izložba pod nazivom „Sjaj bijelog zlata“ u zagrebačkom muzeju Mimara izlaže privatnim eksponatima osnivača Zbirke Marton, iza koje stoji poznati hrvatski poduzetnik Veljko Marton, inače veliki kolekcionar umjetnina, a između ostalog i vlasnik lanaca parfumerije Martimex.
Kolekcija gospodina Martona, koja čini gotovo 2000 eksponata, najveća je i najobuhvatnija kolekcija Bečkog porculana u svijetu. Već je stekla svjetsku slavu nekolicinom izložbi u renomiranim europskim muzejima Beča, Pariza, Londona, Venecije, Napulja i Budimpešte, što je samo još jedan od razloga zašto Zagreb ponosno može stati uz bok svjetskih metropola i kulturnih središta. Upravo se u Hrvatskoj i u baštini jednog Hrvata, nalazi kolekcija koja je nadmašila sve svjetske konkurente, ali i objedinila najljepše komade koje je iznjedrila povijest keramike, što je samo još jedan pokazatelj kako smo mala zemlja, prepuna velikih uspjeha.
OTMICA EUROPE, 1793., Bec, Carska manufaktura porculana
Bogatstvo i raznolikost motiva, izvanredno slikarsko umijeće i nedostižna kvaliteta pozlate, samo su neke od karakteristika bečkog porculana, u koje se i sami možete uvjeriti u nadolazeća dva tjedna, do 20. ožujka, do kada je izložba otvorena za javnost.
Dragocjenost bečkog porculana ima dugu i iscrpnu povijest, koja se proteže kroz čitavu kulturu Europe. Tajna izrade porculana – arkanuma brižno se čuvala, stoljećima prenosila s generacije na generaciju, te dodijelila ovom profinjenom materijalu naziv „Bijelo zlato“, a radi nedostižne kvalitete pozlate i vrhunskog slikanog ukrasa, kreacije bečke manufakture, oduvijek su smatrane najcijenjenijim te zasjenile porculan svih drugih u Europi. S obzirom da je ovo prvi put nakon gotovo desetljeća izbivanja sa scenskog radara da je uspješni kolekcionar dopustio i domaćoj publici uvid u svoju inače vrlo dragocjeno čuvanu zbirku, čini se kao prilika koju „philokalisti“ iliti ljubitelji ljepote i umjetnosti ne smiju propustiti. Osjećaj kako se ponovo vraća dašak sjaja, ali i glamura bečkog dvora na hrvatsku kulturnu scenu teško je ne zamijetiti, na Vama je da se odlučite proživjeti ga u njegovom “punom sjaju“.
