20 zanimljivih podataka o Mariji Jurić Zagorki koje (možda) niste znali

Marija Jurić Zagorka, prva žena profesionalna novinarka kod nas, prvi borac za ženska prava i politička aktivistica, prva koja je javno istupila iz okvira žene isključivo u funkciji supruge i majke, prva masovno čitana hrvatska književnica…

S druge strane, privatno je bila nesretna žena, stalno na udaru visokog društva koje ju za života nije priznavalo i često otvoreno napadalo…

1. Jedno vrijeme između dva svjetska rata, živjela je u zagrebačkom hotelu Esplanade.
2. Djetinjstvo joj prolazi u sukobima s poremećenom majkom koja ju je često vezala za stol i tukla.
3. Od muža koji ju je odveo u Mađarsku i za kojeg je bila udana protiv svoje volje 3 godine, pobjegla je preodjevena u služavku. Muž je za njom raspisao tjeralicu u kojoj ju predstavlja kao umobolnu osobu.
4. Prema toj tjeralici uhićena je i odvedena u psihijatrijsku ustanovu iz koje su ju ubrzo pustili.
5. Za vrijeme novinarske karijere skrivala se iza čak 26 pseudonima (pretežno muških).
6. Organizirala je prve ženske demonstracije u doba Khuena Hedervarya (1903.) nakon čega je završila u zatvoru.
7. Iako joj za života kritika nije bila sklona, čitatelji jesu. Tako je i dobila čitateljske nadimke: „Grička vila“ i „Kraljica Hrvata“.
8. Ostavši bez sredstava za život, početkom II. svjetskog rata pokušala je napraviti samoubojstvo.
9. Autor je prvog hrvatskog kriminalističkog romana Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.)
10. Zagorka je bila poznata po velikim buketima i bogatim bombonijerama koje je uvijek davala glumcima i opernim umjetnicima kada je odlazila na predstave.
11. Smrt i pitanje oporuka nikad nije do kraja razjašnjeno. Navodno su postojale 3 oporuke, nasljednicima – podstanarima koji su zadnjih godina živjeli s njom osporava se nasljedstvo i optužuje ih se da su ju još za života novčano oštetili, loše postupali s njom i neizravno doveli do smrti.
12. Tako i oko smrti (kao i oko cijelog života) M. J. Zagorke postoje mnogi kontradiktorni podaci i još uvijek se vode mnoge rasprave.
13. Nije joj ustanovljen ni točan dan i godina rođenja, kao ni dan smrti (zbog kasnijeg dolaska mrtvozornika).
14. Za vrijeme boravka u Budimpešti članke za hrvatske novine slala je i iz Mađarske.
15. Hrvatski povjesničar književnosti Ivo Hergešić prvi je stručno opisao književni opus M. J. Zagorke dignuvši je iznad „trivijalne književnosti“.
16. Voljela je kartati (iako kažu da nije bila veliki znalac) i često je imala kartaške partije sa Zinkom Kunc i ostalim prijateljicama.
17. Prema izjavama dugogodišnje Zagorkine prijateljice, Štefice Vrbanić, Zagorka u životu nikad nije imala kišobran ili suncobran s kojim je prikazana na spomeniku u Tkalčićevoj.
18. Inicijator za taj spomenik bila je Glumačka družina Histrion koja je uprizorila mnoga njezina djela.
19. Ksaver Šandor Gjalski ju je navodno često vrijeđao, s A. G. Matošem je (blago rečeno) polemizirala o ravnopravnosti spolova, a Krleža i njegov krug često su ju književno omalovažavali.
20. U vrijeme njezinog novinarskog rada Obzor je dostizao najveće naklade, kao i Male novine, Jutarnji list, Hrvatski dnevnik, Hrvatica i Ženski list u vrijeme izlaska njezinih romana u nastavcima.

Autor Luka Jagarić