3 savjeta za kontrolu kućnog budžeta

Nakon doba krize, ako je to doba uopće prošlo, više nego ikada ljudi oko nas govore o potrebi štednje, “razumnog i nužnog” trošenja, “crnih dana” i ostalim floskulama koje nam obilježavaju svakodnevicu. Sve nam ovo stvara pritisak, grizemo se kada trošimo – a ipak, čini nam se, trošimo previše.

Kako odvojiti emocije od financija kućnog budžeta i koji su načini i alati za što uspješnije držanje budžeta u željenim okvirima?

1. Štedite uz pomoć programa/aplikacija

Internet je prepun besplatnih budžet pomagala – programa, aplikacija i web stranica koji se koriste upravo u svrhu kućnih ušteda.

Većina ih je na engleskom i namijenjena je za američko tržište, ali se mogu prilagoditi domaćim prilikama. Kompleksniji softveri vas mogu podsjećati na neplaćene račune, klasificirati kupljene stvari u kućanske kategorije kako biste lakše pratili izlaz novca. Nemalo ćete se iznenaditi s pojedinim stavkama!

I dok se za bolje softvere treba odvojiti neka količina dolara za download, web stranice koje vam nude slične mogućnosti besplatne su – možete postaviti svoje financijske ciljeve i pratiti mjesečni napredak – postoji i opcije slanja emaila ili sms-a ako ste prekoračili mjesečne limite koje ste si postavili po određenim stavkama.

2. Fascikli, registratori i ostale “nakupine” u ormarima

Ovo je “papirnata“ opcija za sve kojima je nezamislivo svoje financijske podatke stavljati na web – “na raspolaganje svakom hakeru kojem padne na pamet da njuška”. Treba vam fascikl ili registrator, marljivost u skupljanju računa i strpljenje dok računi ne postanu uzorak prema kojemu možete donijeti neke suvisle zaključke.

Osnovna ideja je oformiti “kućni registrator“ po dogovorenim stavkama. Nakon par mjeseci skupljenih računa (ili fotokopija – tako će svi biti uredno složeni u A4 formatu) imat ćete “crno na bijelo” uzorak svog potrošačkog života. Vrijedan izvor informacija – i nadasve objektivan.

3. Bakina metoda

Ovo je back-to-basics metoda. Koliko je stara toliko je i prokušana i efektivna. Sve što vam treba jest par plavih kuverti i kemijska olovka. Omjer ulaznih i izlaznih sredstava svedite na osnovne stavke – fiksni troškovi poput kredita, režija, goriva (ili što već smatrate neophodnim) stavite u odvojene kuverte. Ostalo raspodijelite u kuverte veselijih naziva, tipa “zabava” “krpice i shoping”, “more i/ili skijanje” itd…

Prije nego odbacite ovu metodu kao zastarjelu zapamtite: psihologija potrošača kompleksna je ali i vrlo jednostavna u svojem korijenu – karticom kupujemo “ono što želimo”, a gotovinom “ono što nam stvarno treba”.

Profitiraj.hr