Profesionalna očekivanja mladih nakon studija tema je istraživanja koje je napravio portal MojPosao, a rezultati su objavljeni ovih dana.
Većina od preko 400 anketiranih bili su studenti – 94 posto, među kojima su najzastupljeniji bili oni s Ekonomskog fakulteta (34 posto), a u manjem udjelu sudjelovali su i studenti Filozofskog fakulteta, Prirodoslovno matematičkog fakulteta (PMF) te Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Istraživanju su pristupili prvenstveno apsolventi (54 posto) te studenti treće i četvrte godine.
Većina ispitanika bi radije ostali i radili u Hrvatskoj nego otišli u inozemstvo – 73 posto, no u 2008. godini osam posto više studenata izrazilo je želju za odlaskom u inozemstvo.
Iako 86 posto ispitanika karijeru smatra važnom stavkom u svojem životu, njih samo nešto više od četvrtine izjavilo je kako točno znaju čime se žele baviti u budućnosti, 66 posto ima neke ideje o tome, ali ipak nisu u potpunosti sigurni, a sedam posto ispitanika uopće ne zna čime bi se htjeli baviti u budućnosti. U razdoblju od 3 godine nakon diplome, većina ispitanika je kao svoj cilj postavila zapošljavanje i napredovanje u poduzeću, a njih čak 44 posto planira upisati poslijediplomski studij.
Veze nisu presudne
Čak 47 posto očekuje kako će za potragu za zaposlenjem morati utrošiti jedan do tri mjeseca. A 18 posto ispitanika na to gleda optimističnije te očekuju kako će pronaći posao za manje od mjesec dana, dok ih 12 posto očekuje potragu dulju od tri mjeseca.
Promatra li se struktura ispitanika prema fakultetu koji pohađaju, onda se može uočiti kako studenti FER-a i PMF-a imaju optimističnija očekivanja o duljini perioda traženja posla od ostalih. Tako primjerice čak 46 posto studenata FER-a očekuje da će posao tražiti manje od mjesec dana, a njih 7 posto očekuje da će početi raditi čim diplomiraju. Optimizam ne iznenađuje s obzirom koliko se u ove struke traže na tržištu.
Četvrtina ispitanika smatra kako se posao može pronaći isključivo „preko veze“, dok tri četvrtine ipak smatraju da se posao može naći i bez poznanstava. Skoro polovica smatra kako je posao puno lakše naći ako se ima prethodno radno iskustvo, a čak 66 posto ispitanika izjavilo je kako su tijekom studija i stekli određeno radno iskustvo.
Radno iskustvo bitno, ali ne i ključno
Da je prethodno radno iskustvo važan, ali ne i ključan faktor za pronalaženje posla smatra 42 posto ispitanika, a njih samo 4 posto radnom iskustvu ne pridaje važnost prilikom zapošljavanja.
Više od polovice ispitanika smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja, dok njih 45 posto smatra kako se kvalitetno zaposlenje može naći i bez završenog fakulteta. Većina ispitanika drži kako se s FER-om, Ekonomskim, Građevinskim, Medicinskim te Arhitektonskim fakultetom može lakše zaposliti.
Do informacija o poslovima koji se nude, ispitanici najviše dolaze putem internet portala (njih čak 94 posto) te preko svojih prijatelja i poznanika (54 posto), odnosno oglasa u novinama (46 posto). Fakultet kao izvor informacija koristi njih 27 posto, sajmove 22 posto, dok se na HZZ-u informira 20 posto ispitanika.
Ispitanici misle da poslodavci kod zaposlenika najviše cijene motiviranost, informatičku pismenost, znanje stranih jezika te komunikativnost i spremnost na učenje, a zanimljivo je kako samo 30 posto ispitanika smatra da će poslodavac cijeniti njihovo poštenje i integritet.
Najvažniji međuljudski odnosi i novac
Kao najvažnije elemente na radnom mjestu većina je navela međuljudske odnose i novac, a slijede priznanje za obavljen rad te dinamičnost posla. Prilikom odabira posla, ispitanici najviše vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja, novcu te radnom vremenu. Za nešto više od trećine anketiranih važna je sigurnost posla, a za 18 posto mogućnost hijerarhijskog napredovanja.
Kako bi razvili svoju karijeru, većina očekuje od svojeg poslodavca da im omogući napredovanje u tvrtki te dodatne edukacije, a u posao koji obavljaju, najviše su spremni uložiti svoj trud i motivaciju – 69 posto.
Većina od preko 400 anketiranih bili su studenti – 94 posto, među kojima su najzastupljeniji bili oni s Ekonomskog fakulteta (34 posto), a u manjem udjelu sudjelovali su i studenti Filozofskog fakulteta, Prirodoslovno matematičkog fakulteta (PMF) te Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Istraživanju su pristupili prvenstveno apsolventi (54 posto) te studenti treće i četvrte godine.
Većina ispitanika bi radije ostali i radili u Hrvatskoj nego otišli u inozemstvo – 73 posto, no u 2008. godini osam posto više studenata izrazilo je želju za odlaskom u inozemstvo.
Iako 86 posto ispitanika karijeru smatra važnom stavkom u svojem životu, njih samo nešto više od četvrtine izjavilo je kako točno znaju čime se žele baviti u budućnosti, 66 posto ima neke ideje o tome, ali ipak nisu u potpunosti sigurni, a sedam posto ispitanika uopće ne zna čime bi se htjeli baviti u budućnosti. U razdoblju od 3 godine nakon diplome, većina ispitanika je kao svoj cilj postavila zapošljavanje i napredovanje u poduzeću, a njih čak 44 posto planira upisati poslijediplomski studij.
Veze nisu presudne
Čak 47 posto očekuje kako će za potragu za zaposlenjem morati utrošiti jedan do tri mjeseca. A 18 posto ispitanika na to gleda optimističnije te očekuju kako će pronaći posao za manje od mjesec dana, dok ih 12 posto očekuje potragu dulju od tri mjeseca.
Promatra li se struktura ispitanika prema fakultetu koji pohađaju, onda se može uočiti kako studenti FER-a i PMF-a imaju optimističnija očekivanja o duljini perioda traženja posla od ostalih. Tako primjerice čak 46 posto studenata FER-a očekuje da će posao tražiti manje od mjesec dana, a njih 7 posto očekuje da će početi raditi čim diplomiraju. Optimizam ne iznenađuje s obzirom koliko se u ove struke traže na tržištu.
Četvrtina ispitanika smatra kako se posao može pronaći isključivo „preko veze“, dok tri četvrtine ipak smatraju da se posao može naći i bez poznanstava. Skoro polovica smatra kako je posao puno lakše naći ako se ima prethodno radno iskustvo, a čak 66 posto ispitanika izjavilo je kako su tijekom studija i stekli određeno radno iskustvo.
Radno iskustvo bitno, ali ne i ključno
Da je prethodno radno iskustvo važan, ali ne i ključan faktor za pronalaženje posla smatra 42 posto ispitanika, a njih samo 4 posto radnom iskustvu ne pridaje važnost prilikom zapošljavanja.
Više od polovice ispitanika smatra kako je završen fakultet ključan faktor kod pronalaska kvalitetnog zaposlenja, dok njih 45 posto smatra kako se kvalitetno zaposlenje može naći i bez završenog fakulteta. Većina ispitanika drži kako se s FER-om, Ekonomskim, Građevinskim, Medicinskim te Arhitektonskim fakultetom može lakše zaposliti.
Do informacija o poslovima koji se nude, ispitanici najviše dolaze putem internet portala (njih čak 94 posto) te preko svojih prijatelja i poznanika (54 posto), odnosno oglasa u novinama (46 posto). Fakultet kao izvor informacija koristi njih 27 posto, sajmove 22 posto, dok se na HZZ-u informira 20 posto ispitanika.
Ispitanici misle da poslodavci kod zaposlenika najviše cijene motiviranost, informatičku pismenost, znanje stranih jezika te komunikativnost i spremnost na učenje, a zanimljivo je kako samo 30 posto ispitanika smatra da će poslodavac cijeniti njihovo poštenje i integritet.
Najvažniji međuljudski odnosi i novac
Kao najvažnije elemente na radnom mjestu većina je navela međuljudske odnose i novac, a slijede priznanje za obavljen rad te dinamičnost posla. Prilikom odabira posla, ispitanici najviše vode računa o mogućnosti profesionalnog napredovanja, novcu te radnom vremenu. Za nešto više od trećine anketiranih važna je sigurnost posla, a za 18 posto mogućnost hijerarhijskog napredovanja.
Kako bi razvili svoju karijeru, većina očekuje od svojeg poslodavca da im omogući napredovanje u tvrtki te dodatne edukacije, a u posao koji obavljaju, najviše su spremni uložiti svoj trud i motivaciju – 69 posto.
You must be logged in to post a comment Login