Blagdanski val tuge

Stanje sniženog raspoloženja, potištenosti, napetosti, nervoze, tuge i usamljenosti koju neki pojačano osjećaju tijekom blagdanskih perioda, u zapadnoj kulturi se naziva blagdanska tuga.

Može se pojaviti u bilo koje doba blagdana ili praznika, ali najčešće se događa tijekom prosinca.

Depresija se uspješno liječi

Osoba tad osjeća neraspoloženje, nemir i napetost; može biti čangrizava i mrzovoljna, uz osjećaj smanjene energije i iscrpljenosti, smanjen je i interes za aktivnosti u kojima obično uživa: hobi, posao, socijalni odnosi, seks.

No, blagdanske tuge su uglavnom blagog intenziteta i privremena stanja. Dobra je vijest da traju od nekoliko dana ili tjedana prije i nakon blagdana te nakon toga, kad se vrati rutina, prolaze.

Kod nekih su osoba ti simptomi snažnije izraženi ili dugotrajniji i brojniji – te predstavljaju simptome nalik onima kod kliničke depresije: osjećaj praznine i snažne tuge, osjećaj beznadnosti i bezvrijednosti, neprikladan osjećaj krivnje, gubitak interesa, bezvoljnost, poremećaji spavanja ili apetita, tmurne i negativne misli o sebi, svijetu i drugima.

Ukoliko su simptomi brojniji, izraženiji i traju dulje (svakodnevno kroz dva tjedna), te remete svakodnevno funkcioniranje (radno, obiteljsko, odnose) – osoba treba potražiti pomoć stručnjaka.

Osjećaj praznine, besmislenost, crne misli o budućnosti, te pomišljanja na suicid zahtijevaju da se osoba ODMAH obrati stručnjaku radi nošenja s time snažnim i uznemirujućim stanjem.

Depresija se može vrlo uspješno liječiti. Na žalost, većina depresivnih ne traži pomoć čime sebi još dodatno oteža stanje.

Zašto do nje dolazi?

Američko istraživanje pokazalo kako su glavni uzroci blagdanskog stresa uvelike novčane brige – nedostatak novca (61%), darivanje poklona (42%), nedostatak vremena (34%) i dugovi na kreditnim karticama (23%).

Zanimljivo je da su mlađi od 35 godina više brinuli oko toga. Razlog ,vjerojatno, treba tražiti u dobi i iskustvu te osobnim izvorima prihoda zbog kojih drugačije procjenjujemo značaj i stresnost ovakvih situacija.

Povećan stres – pritisak vremena, umor i iscrpljenost zbog pojačanih obveza i aktivnosti kao što su trčanja i gužvanja po dućanima, pakiranja darova, priprema bogatih trpeza. Stresna je i promjena rutine ukoliko idemo na put, boravak kod rodbine, puna kuća, praznici i promjene u organizaciji čuvanja djece.

Obiteljski konflikti – često umjesto idiličnih očekivanja imamo problem uskladiti vlastite i potrebe i želje vaše obitelji (uže i šire), te većinom na kraju nitko nije zadovoljan.

Žene posebno sklone zadovoljavati tuđe potrebe, te uzimaju manje vremena za sebe, pa im se ovaj period pretvori u maratonsko udovoljavanje potreba drugih zbog čega su na kraju ljute i na sebe i na njih, ili osjećaju krivnju jer ne žongliraju tim obvezama i zahtjevima uspješnije. Ili nastaju konflikti oko udovoljavanja želja djeci, koje su ponekad nerealne i financijski ih je teško zadovoljiti.

Nerealistična očekivanja – Idealizirane slike „savršenih“ prekrasnih i magičnih trenutaka kad se ispunjavaju želje, ostvaruju bliski i nezaboravni trenuci i mir i bezbrižnost… se slama u realnosti koja je kaotična, puna konflikata, različitih želja i potreba, u kojom smo umorni, iscrpljeni i bez novca.

Koliko god sanjarili kako je blagdansko vrijeme period idile, bijeli snijeg nježno sipi, sjedimo uz kamin, pijuckamo topli čaj u zagrljaju dragog, djeca sretno razmataju poklone, ukrasi svjetlucaju.

No, u stvarnosti je vani bljuzga ili hladnoća, upali smo u gužvu u shopping centrima i čekamo u beskonačnim redovima u blagajni, računajući u glavi koliko smo potrošili i koliko ćemo dugo otplaćivati rate, djeca se dure nezadovoljna poklonima, a on gleda TV. A sjajna sjećanja na blagdane iz djetinjstva dodatno oneraspoložuju jer ih je nemoguće „obnoviti i ponovno proživjeti“.

Pritisak da budemo sretni

U ovo smo vrijeme obasipani porukama kako „trebamo proslavljati i veseliti se i bacit u božićno raspoloženje“.

No, za druge je to razdoblje u kojem se pojačano promišljaju o prošlosti, neugodnim i bolnim iskustvima ili neuspjesima, usamljenosti jer su izgubile blisku osobu, upravo su u procesu razvoda, samci i osobe bez obitelj, te se osjećaju nesigurno oko budućnosti.

Kod ovih je osoba njihovo unutarnje iskustvo u ovom periodu u još većem kontrastu sa sveopćim slavljenjem i sretnim ljudima ili koji tako izgledaju, pa se osoba može pitati „je li sa mnom sve u redu, svi se raduju i slave, a ja bih najradije sve skupa prespavala?“.

Još kad drugi kažu „daj nemoj nam sad kvarit’ ugođaj, opusti se, “još je veći pritisak i osjećaj krivnje".

Blagdanski stres više pogađa žene

Svatko od nas može doživjeti sniženo raspoloženje i povećan stres tijekom ovih perioda. No, čini se kako blagdanski stres više pogađa žene koje si uzimaju i manje vremena za sebe i opuštanje, osamljene i starije osobe koje postaju više svjesne „brzog prolaska vremena i života“, te žale za starim dobrim danima, osobe koje su doživjele gubitke i pate jer nema njihovih voljenih uz njih ili one koji se inače teže nose s pojačanim stresom ili imaju probleme raspoloženja.

Ne treba zanemariti i kapacitet osobe da se nosi s vlastitim neraspoloženjima. Oni koji imaju inače probleme s depresivnošću ovakva razdoblja mogu aktivirati ozbiljnije depresivno stanje, te su ranjiviji u ovom razdoblju.

Važno je biti u stanju prepoznati rane signale, na njih reagirati te se na vrijeme obratiti na pomoć. Jer, depresija se vrlo uspješno može liječiti, a osobe s tim problemima nažalost ne poduzimaju korake traženja pomoći na samom početku kad se najbolje može i djelovati.

Jadranka Orehovec je profesorica psihologije u Psihološkom centru TESA (psihološko savjetovanje radnim danom od 10-22h; 01 48 28 888).

(Pripremila Višnja Šikić)