Blagi kognitivni poremećaj

brain-2139197_960_720

U kognitivne sposobnosti ubrajamo pamćenje, pozornost/pažnju, logičko zaključivanje i rasuđivanje, brzinu obrade informacija, obradu vizualnih i zvučnih informacija, jezik i govor.

Termin blagi kognitivni poremećaj, eng. Mild  cognitive impairment (MCI) se koristi u opisivanju starijih osoba s jasnim kognitivnim poremećajem , gdje kriteriji za dijagnozu demencije još nisu zadovoljeni. Takvi pacijenti imaju povećan rizik od razvoja demencije, osobito Alzheimerove bolesti (AD). Studije su pokazale da pacijenti s dijagnosticiranim MCI razviju Alzheimerovu bolest po stopi od 10-15 % godišnje i da 80% ovih bolesnika razvije Alzheimerovu demenciju za otprilike  6 god. praćenja.

Identifikacija i klasifikacija blagog kognitivnog poremećaja je veliki izazov. MCI nije ograničena samo na smetnje pamćenja, može se ispoljiti širim kognitivnim poremećajem koji ne mora uključivati  smetnje pamćenja. Najnoviji kriteriji za MCI obuhvaćaju sve kognitivne manifestacije sindroma, te su predložene 4 podgrupe. Deficit samo u funkciji pamćenja,  deficit pamćenja plus deficit u drugoj kognitivnoj domeni, deficit u pojedinačnoj nememorijskoj domeni,  deficit u više nememorijskih domena.

mzak

Detaljno  neuropsihologijsko kognitivno  testiranje  ja najvažniji instrument u dijagnozi MCI i podgrupa, dok općenita kognitivna ispitivanja  kao MMSE su uredna. Neuropsihologijsko testiranje treba pokriti najmanje 4 kognitivna područja: pamćenje, jezik i govor, pozornost/pažnja, vizualnoperceptivne/vizualnokonstruktivne funkcije.

Pacijenti sa MCI ne bi trebali imati smetnje u svakodnevnim životnim aktivnostima (npr. oblačenje, kontrola sfinktera), iako mogu imati blage probleme uz izvođenju kompleksnijih  zadataka (npr. problemi  na radnom mjestu, plaćanje računa).

Dan sive vrpce – Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu – 8. lipnja 2017.

Blagi kognitivni poremećaj, kao manifestacija početnog neurodegenerativnog poremećaja  koji može progredirati u demenciju, je veoma raznovrstan te često koegzistira s drugim sistemnim, neurološkim i psihijatrijskim bolestima koji uzrokuju  kognitivni poremećaj (npr. depresija, vaskularna bolest, Parkinsonova bolest).

Dijagnostika

Biomarkeri (biomarkeri iz likvora, strukturalna i funkcionalna snimanja mozga) imaju važnu ulogu u identificiranju AD patologije u pacijenata s MCI i komorbiditetom.

Biomarkeri iz likvora: povećana razina t-tau i p-tau, te snižena razina amyloid-β42 proteina u likvoru povećavaju kratkoročni rizik  progresije blagog kognitivnog poremećaja u Alzheimerovu bolest.

U Hrvatskoj godišnje oko 620 ljudi oboli od tumora mozga, od čega je oko 420 malignih tumora, a tumori mozga drugi su najučestaliji uzrok smrtnosti u dječjoj dobi.

Smanjen metabolizam  u temporo-parijetalnoj regiji mozga, uključujući precuneus ( detektiran s FDG-PET) i povećanje amiloidnih depozita (detektirano s amyloidnim ligandom) povećavaju rizik konverzije u Alzheimerovu bolest.

Studije s biomarkerima treba interpretirati s oprezom. Iako  indiciraju da je patologija Alzheimerove bolesti prisutna, ne daju informaciju kada će se razviti klinički  jasna Alzheimerova demencija.

Liječenje

Nema konsenzusa o farmakološkom i nefarmakološkom liječenu MCI. Iako literatura sugerira da sadašnja  terapija nije efikasna u sprečavanju konverzije MCI u AD,  liječenje s inhibitorima acetilkolinesteraze treba razmotriti s pacijentom, jer je nekoliko studija pokazalo  umjeren simptomatski odgovor.

 

dr. Slavka Bogdan, spec. neurolog

Pročelnica Odjela neurologije

Poliklinika Medikol

Voćarska 106

T: 01 4594 760

E: [email protected]

www.medikol.hr

Besplatan info telefon 0800 78 78