Bolje podstanarstvo nego kredit

Rješavanje stambenog pitanja veliki je problem današnjice. Bez obzira što je recesija, cijene stanova su minimalno pale i računica pokazuje kako je i dalje jeftinije plaćati stanarinu nego ratu kredita.

Iz tog razloga se ljudi češće opredjeljuju za podstanarstvo. U razvijenim zemljama Europe je slučaj da tek manji dio stanovništva živi u vlastitim kućama, a gotovo cijeli životni vijek provede u iznajmljenim stanovima.

U razgovoru za portal Crozilla, predsjednik udruge Pragma, Nedjeljko Marković kaže da su cijene najma precijenjene s obzirom na veličinu, kvalitetu gradnje, uređenja interijera i lokaciju stanova. Zbog velike potražnje stanova manje kvadrature raste njihova cijena i izjednačava se cijenama najma dvosobnih stanova. Uz to komentira kako nerazmjeran omjer kvalitete i cijene stanova najviše dolazi do izražaja u Zagrebu kojeg mladi odabiru za školovanje i pronalazak zaposlenja.

Pragma je naime  udruga koja je osnovana s ciljem promicanja, razvitka i unaprjeđenja svih aspekata socijalne i zdravstvene zaštite socijalno ugroženih i bolesnih osoba. Iz tog razloga je i stanovanje jedna od njihovih područja interesa.

Marković navodi kako je najveći problem kod podstanarstva neprijavljivanje podstanara. Kazne iznose od 500 do 50.000 kuna no rijetko kada su naplaćivane pošto se kršenje zakona dobro prikriva.

Takva prijava bi povećala i najamninu tako da podstanari toleriraju nesklapanje ugovora o najmu i neprijavljivanje. Kao veliki problem navodi se loša kvaliteta skupih stanova, problem oko plaćanja pričuve koju bi trebao plaćati vlasnik i ne vraćanje pologa podstanarima što je opet posljedica nesklapanja ugovora o najmu.

Šokantni podatci

Prema neslužbenim podacima udruge Pragma u Hrvatskoj je oko 120.000 najmoprimaca. Ipak, službeni podaci iz 2001. bilježe svega 42.195 takvih kućanstava, a podaci koji bi pokazali novije i realnije stanje nisu dostupni. Procjenjuje se da je u Zagrebu oko 30.000 podstanara, a tek je 3.741 prijavljenih iznajmljivača. U Splitu, u kojem ima više od 20.000 podstanara, tek je 525 legalnih iznajmljivača stanova. U Rijeci ih je 965, a u Osijeku 792.

Marković kaže da većina stanovništva Hrvatske podstanarstvo smatra privremenim rješenjem, pa se ne obraća velika pažnja na probleme s kojima se susreću. Bitno je zakonski regulirati status najmoprimca kako bi ostvarili pravo na povlastice koje im država nudi.

U daljnjem razgovoru, Marković ističe da bi pravo na stan trebalo postati Ustavom zajamčeno pravo. Udruga Pragma je Vladi RH uputila prijedlog ustavnih promjena u kojima se jamči pravo na priuštiv, dostupan i kvalitetan stan. Kao posebno ugroženu skupinu pri ostvarivanju prava na stan navodi osobe s invaliditetom, obitelji s djecom i mlade obitelji, radnike migranti, starije osobe, Rome, žene žrtve nasilja i prognanike.

Udruga pokreće i projekt  'Želim znati – pravo na stan' u kojem će se analizirat  i problematizirati lokalne stambene politike gradova, potaknuti javna rasprava te istaknuti posebna uloga javnog, neprofitnog i poslovnog sektora u podmirenju stambenih potreba.