Posjetili smo predavanje Jadranke Boban Pejić, vodeće stručnjakinje s područja prirodne prehrane i autorice nagrađivanih kuharica, koje je Makronova organizirala u sklopu turneju "Odaberite zdraviji život i dobar osjećaj". Makronova je vodeća ustanova na području edukacije o prirodnim i održivim životnim stilovima i makrobiotike koja djeluje u Zagrebu već 25 godina.
Na predavanju se govorilo o zdravoj prehrani, odnosno o važnosti biranja cjelovite hrane nad rafiniranom, te benefitima koje za zdravlje ime pravilna ishrana.
U zadnjih 50 godina prehrana se promijenila više nego u zadnjih 10.000 godina. Da bi stvar bila ironičnija, nikad nam toliko informacija nije bilo na raspolaganju, a nikad se gore i nezdravije nismo hranili. Otkako je 1926. godine po prvi put proizvedena genetski izmijenjena pšenica, naša se prehrana počela bazirati na rafiniranim pšeničnim proizvodima jer su oni trajniji od cjelovitog. Cjelovita se zrna sastoje od mekinja, klica i endosperma, dok prerađena u sebi sadrže samo endosperm.
Konzumiranjem rafinirane hrane gubimo vrijedne nutrijente jer je mekinja bogata netopivim vlaknima, antioksidansima i B vitaminima, dok klice kriju ulja, željezo i magnezij. Ono što nam nakon obrade od tog cjelovitog zrna ostane u endospermu su bjelančevine, škrob te jako malo minerala i vitamina. U cjelovitom pristupu ističu se proporcije, a ne samo jedna skupina namirnica.
Naš organizam također funkcionira kao cjelina pa teže prepoznaje fragmente nego cjelovite namirnice, a samim time i teže iskorištava. Niti jedan hranjivi sastojak ne funkcionira samostalno jer u prirodnom obliku se i ne pojavljuje kao izoliran, već kao dio cjeline.
"Da bi održali vlastitu vitalnost, potrebna nam je i vitalnost iz hrane. Stoga što je moguće češće treba jesti svježe i originalno, neobrađeno. Cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, sjemenke, orašasti plodovi i voće osnova su zdrave i raznolike prehrane", objasnila je gospođa Pejić te dodala kako nam je fokus previše usmjeren na ono što ne trebamo jesti, umjesto da je na onome što želimo jesti.
Zdrava hrana može biti fina i kad bi jeli više onog što je zdravo i što želimo jesti, smanjila bi se i količina nekvalitetnog u prehrani.
Osim toga, samo za čitateljice She.hr-a, otkrila je i kako zdravu prehranu uklopiti u užurbani tempo života:
"Zabluda je da je zdravo se hraniti komplicirano – zapravo je vrlo jednostavno. Potrebno je polako ubacivati neke stvari i zadavati si sitne zadatke. Primjerice, prvo treba naučiti kako kuhati dobru juhu, pa kako spraviti ukusne žitarice…S tim malim pomacima počet ćemo osjećati benefite koje takva prehrana ima za naš organizam. Neophodno je naglasiti kako mi određujemo prioritete – ako mislimo da nemamo vremena za kuhanje, nikad ga nećemo ni imati. Potrebno je samo odlučiti da je prehrana važna za vas – tad će se automatizmom odbaciti i nezdrave namirnice koje ste do tad konzumirali."
Uz to je nadodala kako je u moderna vremena potrebno načiniti zaokret, jedan vid pozitivnog egoizma – staviti sebe na vrh "to do" liste jer tek kad se pobrinemo za sebe možemo se brinuti i za ostale.
"Ne odgađajte brigu o sebi. Počnite sad, ovaj čas, dok čitate ovaj članak – ne sutra, ne od ponedjeljka, ne kad vam dijete diplomira. Ulaganjem u sebe vrijeme se ne smanjuje, ono se povećava jer smo zadovoljnije i zdravije. Ja nemam savjet koji će djelovati poput čarobnog štapića jer su oni ostali u vremenu bajki i vila, ali za početak je najvažniji pozitivan pristup i neodustajanje od provedbe pozitivnih stvari." zaključila je.
Na predavanju se govorilo o zdravoj prehrani, odnosno o važnosti biranja cjelovite hrane nad rafiniranom, te benefitima koje za zdravlje ime pravilna ishrana.
U zadnjih 50 godina prehrana se promijenila više nego u zadnjih 10.000 godina. Da bi stvar bila ironičnija, nikad nam toliko informacija nije bilo na raspolaganju, a nikad se gore i nezdravije nismo hranili. Otkako je 1926. godine po prvi put proizvedena genetski izmijenjena pšenica, naša se prehrana počela bazirati na rafiniranim pšeničnim proizvodima jer su oni trajniji od cjelovitog. Cjelovita se zrna sastoje od mekinja, klica i endosperma, dok prerađena u sebi sadrže samo endosperm.
Konzumiranjem rafinirane hrane gubimo vrijedne nutrijente jer je mekinja bogata netopivim vlaknima, antioksidansima i B vitaminima, dok klice kriju ulja, željezo i magnezij. Ono što nam nakon obrade od tog cjelovitog zrna ostane u endospermu su bjelančevine, škrob te jako malo minerala i vitamina. U cjelovitom pristupu ističu se proporcije, a ne samo jedna skupina namirnica.
Naš organizam također funkcionira kao cjelina pa teže prepoznaje fragmente nego cjelovite namirnice, a samim time i teže iskorištava. Niti jedan hranjivi sastojak ne funkcionira samostalno jer u prirodnom obliku se i ne pojavljuje kao izoliran, već kao dio cjeline.
"Da bi održali vlastitu vitalnost, potrebna nam je i vitalnost iz hrane. Stoga što je moguće češće treba jesti svježe i originalno, neobrađeno. Cjelovite žitarice, mahunarke, povrće, sjemenke, orašasti plodovi i voće osnova su zdrave i raznolike prehrane", objasnila je gospođa Pejić te dodala kako nam je fokus previše usmjeren na ono što ne trebamo jesti, umjesto da je na onome što želimo jesti.
Zdrava hrana može biti fina i kad bi jeli više onog što je zdravo i što želimo jesti, smanjila bi se i količina nekvalitetnog u prehrani.
Osim toga, samo za čitateljice She.hr-a, otkrila je i kako zdravu prehranu uklopiti u užurbani tempo života:
"Zabluda je da je zdravo se hraniti komplicirano – zapravo je vrlo jednostavno. Potrebno je polako ubacivati neke stvari i zadavati si sitne zadatke. Primjerice, prvo treba naučiti kako kuhati dobru juhu, pa kako spraviti ukusne žitarice…S tim malim pomacima počet ćemo osjećati benefite koje takva prehrana ima za naš organizam. Neophodno je naglasiti kako mi određujemo prioritete – ako mislimo da nemamo vremena za kuhanje, nikad ga nećemo ni imati. Potrebno je samo odlučiti da je prehrana važna za vas – tad će se automatizmom odbaciti i nezdrave namirnice koje ste do tad konzumirali."
Uz to je nadodala kako je u moderna vremena potrebno načiniti zaokret, jedan vid pozitivnog egoizma – staviti sebe na vrh "to do" liste jer tek kad se pobrinemo za sebe možemo se brinuti i za ostale.
"Ne odgađajte brigu o sebi. Počnite sad, ovaj čas, dok čitate ovaj članak – ne sutra, ne od ponedjeljka, ne kad vam dijete diplomira. Ulaganjem u sebe vrijeme se ne smanjuje, ono se povećava jer smo zadovoljnije i zdravije. Ja nemam savjet koji će djelovati poput čarobnog štapića jer su oni ostali u vremenu bajki i vila, ali za početak je najvažniji pozitivan pristup i neodustajanje od provedbe pozitivnih stvari." zaključila je.
In this article:jadranka boban pejić, makrobiotika, makronova, predavanje, zdrava prehrana
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login