Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Horoskop

Crni labud

O pticama – ili kako ornitologiju primijeniti na znanost, ekonomiju, politiku…

Jedan od velikana moderne epistemiologije, bečko-londonski filozof Karl Raimund Popper, veli da cijela znanost počiva na načelu falsifikacije. Ne postoje činjenice koje bi bile provjerljive bez ostatka, već su polazni stavovi o njima u biti interpolacije.

"Nedvojbeni" stav npr. "Bakar je vodič elektriciteta" nije moguće držati provjerenim; valjalo bi naime ispitati sav bakar na kugli zemaljskoj. Ili pak univerzalni jezični sud "Svi su labudovi bijeli" bit će doveden u sumnju egzistencijalnim sudom "Ima i ne-bijelih labudova" – jer u Australiji, provjerljivo, živi crni labud. Stoga je znanstveno spoznavanje uzajamno prepletanje raznih vrsta sudova koji jedan drugoga neprestano dopunjuju, dovode u pitanje, modificiraju, falsificiraju… "Naše je znanje", veli Popper u knjizi Logika istraživanja, "kritičko gonetanje, mreža hipoteza, tkanje od slutnji."

Drugi pak, mnogo moderniji teoretičar Nassim Nicholas Taleb služi se istom metaforom kako bi istaknuo da je ono što ne znamo neusporedivo važnije od onoga što znamo; normalno je, tvrdi, irelevantno. Iako nije protivnik analize, kao iskusan financijaš koji je gotovo 20 godina proveo trgujući vrijednosnicama (i zaradio dovoljno da ostatak života provede pišući knjige), u Crnom labudu kaže da je sve slučajno i da je ono što se događa na financijskim tržištima stvar puke sreće. Jer postoje dvije vrste svjetova: Mediokristan i Ekstremistan. U Mediokristanu promjene su postupne, povijest se često ponavlja i nema velikih iznenađenja. Kada shvatimo pravila po kojima su se događale promjene u prošlosti, postat ćemo uspješni. Za razliku od toga, u Ekstremistanu promjene dolaze iznenada i uvijek u novim oblicima. Takvim neočekivanim, "slučajnim" promjenama Taleb je dodijelio ime crni labudovi, za koje Europljani do 1770. godine i nisu znali da postoje jer naš kontinent poznaje samo bijele. Sasvim slučajno, u isto se vrijeme pod utjecajem Bernoullijevih i poslije Laplacea i Gaussa oblikovala moderna statistička misao. Ona i danas vlada našim stajalištima i emocijama. Prema tom pristupu – koji Taleb naziva velikom intelektualnom prijevarom – rast količine informacija podrazumijeva rast pouzdanosti u zaključivanju: prvih je stotinu labudova bilo bijelo, prvih tisuću također, prvih deset tisuća također… Pouzdanost raste, no potkraj 18. stoljeća iz Australije stižu crni labudovi – i bum: prešli smo u Ekstremistan.

Problem je u tome što su naš mozak, percepcija, način kako učimo, gledamo, zaključujemo i odlučujemo evoluirali u Mediokristanu ostavivši nas posve nepripremljenima za snalaženje u Ekstremistanu. Zato bismo trebali razvijati sposobnost zamišljanja iznimnih, nepredvidivih događaja i pripremati se za njih. Crni labudovi ne najavljuju svoj dolazak, ali ljudi koji dobro poznaju prošlost te imaju sposobnost imaginacije i razvijanja scenarija mogu se pripremiti za njih. Takvi rijetki pojedinci i institucije, zaključuje Taleb, mogu se zaštititi od katastrofa koje donose crni labudovi i pokupiti vrhnje u rijetkim epizodama neočekivanih tržišnih uzleta (jer nisu svi crni labudovi baš tako crni).

Eh sad, ako je cjelokupna znanost (privremeno) falsificiranje spoznaja i zaključaka a njezin djelić ekonomija i stjecanje bogatstva stvar varljive, hirovite sreće – može li se cijela stvar protegnuti i na ostale fenomene? Recimo, politiku – ministar je lopov ako je u Remetincu. Ako nije, onda je bijeli labud. Ili: premijer nam je u zatvoru – kojoj ornitološkoj vrsti on pripada? Odgovorite li točno – spremni ste za Ekstremistan. Čak i ako nikad niste čitali Taleba. Jer vaša je prednost što živite u Hrvatskoj.

Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Više

Drama Queen

Je li nam dobro ili nas više nije briga ili što? Odakle nam tolika opravdanja? Što ćemo?

Dobar posao

Jedna od ovogodišnjih dobitnica stipendije Nacionalnog programa stipendiranja L’Oréal-UNESCO„ Za žene u znanosti“ je i Antonija Mravak s Centra izvrsnosti za znanost i tehnologiju-Integracija...

Zanimljivosti

Ovogodišnje dobitnice stipendije Nacionalnog programa stipendiranja L'Oréal-UNESCO„ Za žene u znanosti“ su Ines Haberle (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu), Andrea Hloušek-Kasun (Institut Ruđer Bošković...

Život u dvoje

Moćna žena zna točno što želi i ulaže sve svoje napore kako bi se profesionalno ostvarila.

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.