Depresija će postati drugi uzročnik bolesti

Činjenice koje se vežu uz depresiju su da 2/3 osoba s depresijom ne traže nužnu pomoć (ne idu kod psihologa), dok 80% ljudi s kliničkom depresijom primjećuje poboljšanje u kvaliteti života nakon liječenja. Depresija je otprilike 2 puta češća kod žena nego kod muškaraca, a šanse da ćete dobiti depresiju su veće ako imate nekoga u bliskom srodstvu s dijagnozom depresije. Najgori je podatak da više od 90% osoba koje su izvršile samoubojstvo su imale neki mentalni poremećaj, a nevjerojatno je da depresija postaje sve češća među mladim generacijama (8,3% adolescenata u SAD-u pati od depresije).

Osim toga, svjetska zdravstvena organizacija upozorava da depresija postaje jedan od najvećih izazova medicine i da će do 2020. postati drugi najveći uzročnik bolesti. U Njemačkoj od depresije boluje četiri milijuna ljudi, a istraživanja pokazuju da gotovo svaki sedmi oboljeli od teške depresije izvrši samoubojstvo.

Britanci su proveli istraživanje u dobrotvornoj ustanovi "Mind", koja promiče mentalno zdravlje ljudi, na temu utjecaja recesije na zdravlje ljudi. Njihov zaključak je da će mentalni problemi u bliskoj budućnosti postati najveći zdravstveni razlog za izostajanje s posla. Prema podacima dobivenim u istraživanju, očigledno je da recesija ostavlja itekako dubok trag na mentalno zdravlje ljudi. Zbog stresa i tjeskobe uzrokovanih financijskom krizom 9% britanskih zaposlenika zatražilo je savjet liječnika. Naime, neki zaposlenici se ne mogu nositi s pritiskom koji ne mogu kontrolirati.

U istraživanju je sudjelovalo 2.000 ispitanika i njih 20% je izjavilo da zbog stresa na poslu osjećaju znakove fizičke bolesti, dok je njih 25% bilo je dotučeno nemogućnošću kontrole pritiska na poslu. Na lijekovima je, uglavnom antidepresivima, završilo njih 7%.  Tjeskoba među radnicima raste bez obzira bili među onima koji rade ili su izgubili posao. Oni koji rade imaju pritisak zbog prekovremenih i teške pozicije u kojoj si poslodavac može dopuštati svašta, jer lako može zamjeniti radnika. Upravo zbog bojazni od otkaza i vlastite egzistencije se zaposlenici ne bune te pate. 

Zbog svega navedenog stručnjaci iz Minda su upozorili tvrke da poboljšaju ozračje u radnim sredinama i da nadređeni imaju više razumijevanja za probleme zaposlenika s ciljem smanjivanja njihovih psihičkih tegoba. U Hrvatskoj još tako nešto nije zaživjelo.

Dugotrajna tuga i apatija

Problem je što ljudi ponekad ni ne znaju da su u depresiji, pa razloge pokušavaju naći u nepostojećim bolestima. Stoga treba znati da je depresija mentalna bolest koja uključuje osjećaje tuge, beznađa ili bespomoćnosti u trajanju od dva tjedna ili više. Depresiju često prati gubitak interesa za život, smanjena energija, osjećaj bezvrijednosti ili nemogućnost da obavljate poslove koje ste prije s lakoćom obavljali zbog nedostatka koncentracije. Neke depresivne osobe osjećaju samo apatiju, sve im postaje sivo i isto te ih ni dobre niti loše vijesti više ne uzbuđuju. To nije privremeni osjećaj da ste "u bedu" zbog nekog nesretnog događaja koji vam se dogodio te nema veze sa simptomima PMSa i stresa.

Depresija nema samo jedan uzrok, najčešće je kombinacija nekoliko različitih stvari i većina ni ne može sama dokučiti razlog zbog kojeg je zaglavila u takvom stanju. Riječ je o kombinaciji bioloških, genetičkih i psihofizičkih faktora. Najčešći uzročni faktori su obiteljska povijest, dakle genetika, zatim trauma i stres, ali i pesimistična osobnost. Razlog mogu biti i neke bolesti i ostali slični fizički uvjeti, kao i drugi psihofizički poremećaji poput anoreksije i šizofrenije te sve vrste zlostavljanja.

Dugotrajni osjećaj tuge i beznađa treba na vrijeme liječiti i nikako ne skrivati, kao što to većina čini. Lakše i srednje teške depresije liječe se psihoterapijom, samo u slučajevima teške bolesti pacijent mora uzimati antidepresive. Terapeuti uglavnom rijetko prepisuju antidepresive, jer se na taj način potiskuju probleme i oni se više ne mogu liječiti psihoterapijom. Druga strana medalje je ta da se pacijent kojem je jako loše više ne može liječiti psihoterapijom, stoga bolje spriječiti, a ne liječiti.

Samopomoć

Sumnjate li na depresiju, trebali bi potražiti pomoć liječnika no kod privremene potištenosti ili istovremeno s liječničkim tretmanom mogli biste se koristiti nekim tehnikama samopomoći koje su se pokazale djelotvornima.

Prva na popisu je tjelovježba kojom nestaju simptomi depresije, posebice grupne aktivnosti. Jako je važna i psihička aktivnost koja uključuje šah, križaljke, kartanje, čitanje, učenje i slično. Druženje s prijateljica je također od velike pomoći kada ste u takvom stanju. Najbolje bi bilo kada biste u druženje ubacili ples, primjerice tijekom večernjem izlaska. Boljem raspoloženju pomaže i dobar san, boravak u prirodi, meditacija, vjera, poneka self help literatura te biljni pripravci.

Gospina trava ili kantarion najpoznatiji je prirodni lijek protiv depresije no postoji i  antidepresivna prehrana. Preporuča se izbacivanje kofeina, alkohola, a unos više složenih ugljikohidrata no ne i čokolade koja samo na kratko poboljšava raspoloženje. Trebalo bi također unositi što više vitamina i piti puno vode. Od pića se preporučuju biljni čajevi, osobito matičnjaka i gospine trave koji umiruju.