Ekonomsko zlostavljanje žena

Nerjetko uhvatite sami sebe u laži kada vas partner pita da li vam je ta majica nova i vi mu spremno odgovorite: Ma ne, to je staro! Uvjeravate ga kako stoji u ormaru već neko vrijeme, ali ste je tek sad obukli, no iako ste tu majcu jučer kupili vlastitim novcem, slagali ste mu. Zašto je tomu tako, teško možemo objasniti, no stručnjaci smatraju da su takvi postupci vjerojatno rezultat ekonomskog nasilja.

Gotovo svaka treća žena u Hrvatskoj (ili 29%) koja živi u intimnoj vezi s partnerom doživjela je ekonomsko nasilje. A svaka šesta (ili 17%) od partnera s kojim živi doživjela je ekonomsko nasilje vezano uz njezino zaposlenje. Rezultati su to u nas prvog istraživanja ekonomskog nasilja na općoj populaciji žena, koje je uključilo 601 ispitanicu iz cijele Hrvatske u dobi od 18 do 89 godina, a provedeno je lani u rujnu i listopadu, doznaje Večernji list.

Istraživanje tako otkriva kako je partner višekratno prigovarao načinu na koji partnerica troši vlastiti novac (15,4%), dovodio je u situaciju da je morala lagati o cijeni nečega što si je kupila (13,5%) ili je kupljeno morala skrivati (13,1%), bez njezina je znanja ili dopuštenja uzimao njezin ili zajednički novac (13,4%), donosio važne odluke o ulaganju ili trošenju njezinog ili zajedničkog novca bez dogovora s partnericom (10,6%), ponašao se kao da je njegov novac samo njegov, a njezin je novac zajednički (9,8%), onemogućavao partnerici da vlastiti novac troši onako kako ona želi (8,9%), dovodio je u situaciju da nema novca za osnovne životne potrebe poput hrane, režija, odjeće (8,4%), branio joj da troši vlastiti ili zajednički novac (7,7%), tajio joj informacije o stanju zajedničkog računa (7,3%).

Ispitanice su otkrivale i to da su tijekom veze od partnera morale skrivati novac koji su dobile od rodbine ili prijatelja (6,8%), a partner bi im onemogućavao i da se zaposle (4,2%). Od ispitanica njih 87% zajednički s partnerom odgaja djecu, 38% ih živi u nekretnini koja je u vlasništvu partnera, 21% živi u nekretnini u zajedničkom vlasništvu, a samo 11% parova je u nekretnini u vlasništvu žene.

Zanimljivi su i podaci koji se odnose na ekonomsko nasilje nakon prekida braka ili veze, jer je u 16,1% slučajeva partner odbijao pomagati u brizi za djecu, 15,5% njih odbilo je plaćati alimentaciju, gotovo 8% žena moralo je otići iz partnerova stana ili kuće iako su u tu nekretninu zajednički ulagali.  A 22,6% žena bilo je izloženo barem jednom obliku fizičkog nasilja.

'Alarmantno je da ekonomskog nasilja ima čak i više nego onog fizičkog. Zabrinjavajuće je da žene koje su u nasilnim vezama većinom ne prepoznaju ekonomsko nasilje, a one koje ga i prepoznaju ne pridaju mu veliku važnost jer samo žele da ih partner prestane tući. One zapravo u tim vezama i ostaju zato što su ekonomski ovisne o partneru', kaže sociologinja s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Ksenija Klasnić.