Zašto je važna hrana niskoga glikemijskog indeksa (GI)? Koje su „supernamirnice“ za žene, muškarce, djecu i za zlatnu dob? Koja je zdrava formula za mršavljenje? Na sva ta, ali i druga pitanja o pravilnoj ishrani odgovara u svojoj knjizi Prehrana 21. stoljeća dr. Lejla Kažinić Kreho, inače članica Britanskog nutricionističkog društva. 
– Nude nam se razni dijetetski programi, proizvođači nam naturaju brojne suplemente pa su žene zbunjene i ne znaju što bi odabrale. Jesti zdravo ne znači jesti neku posebnu vrstu hrane. Nego znati pravilno odabrati onu koja već stoji na našim kuhinjskim policama, a to je ona koja može spriječiti pojedine bolesti i poboljšati naše cjelokupno zdravlje. Razočarat ću sve koji misle da mogu preko noći izgubiti nataložene kilograme,- rekla je dr. Kreho.
Nova zdrava formula za mršavljenje
Nova zdrava formula za mršavljenje se sastoji od namirnica s niskim glikemijskim indeksom i visokom sitošću. To znači da za žene ne postoje zabranjena hrana, nego treba pravilno iskombinirati obrok da ne bude samo užitak, nego i lijek. Kako tumači nutricionistica, namirnice niskog glikemijskog indeksa održavaju stabilnim šećer u krvi te time poboljšavaju zdravlje i koncentraciju. Prije svega to su: svježe voće i povrće, mahunarke, orašasti plodovi te nemasno meso.
– Glikemijski indeks (GI) je pokazatelj hoće li određena vrsta hrane podići razinu glukoze u krvi dramatično, umjereno ili lagano. GI dijeta nije još jedna u nizu dijeta za mršavljenje nego je potpuna promjena načina prehrane i izbora namirnica koja bi trebala postati svakodnevna. Brže dovodi do gubitka težine nego ostali niskomasni dijetetski programi. Na ovaj način ne samo da ćete postupno mršavjeti, nego ćete i dugoročno poboljšati zdravlje, fiziološki i psihološki.
Dijetetski program niskog glikemijskog indeksa trebao bi sadržavati: mnogo svježeg voća i povrća, sve vrste graha, leću, slanutak, soju. Zatim orašaste plodove – orahe, bademe, lješnjake te ribu, kruh niskog GI-a i ostale žitarice. Potom piletinu i puretinu, kao i niskomasne mliječne proizvode, a jednom do najviše triput tjedno crveno meso bez masnoće.
Indeks sitosti
Glad je osnovni problem kod dijeta, zato je osmišljen SI, indeks sitosti koji mjeri koliko nas neka vrsta hrane može zasititi. Osjećaj sitosti ovisi o težini hrane koju jedemo, kao i tome koliko dugo neku hranu žvačemo. Tako žvakanje pospješuje osjećaj sitosti jer ubrzava otpuštanje enzima koji signaliziraju mozgu da smo siti.
Pravilna prehrana, tumači dr Kreho, može pomoći kod neplodnosti, policističnih jajnika, fibroida, karcinoma rodnice ili pak cista na dojci uzrokovanih neravnotežom hormona. Također, može normalizirati rad štitnjače i tako spriječiti promjene slične preranoj menopauzi.
Morske alge i trava za ravnotežu štitnjače
– Kod usporenog rada štitnjače nastojte uvesti prehranu niskog glikemijskog indeksa i smanjiti unos rafiniranih bijelih varijanti namirnica poput šećera, gotovih slastica, bijele riže i kruha. Prestanite jesti povrće iz obitelji kupušnjača jer kupus, brokula i prokulice sadrže kemijsku tvar tiouracil koja usporava rad štitne žlijezde. Slično djeluju kikiriki te pinjoli i proso. Izlučivanje hormona štitnjače mogu uravnotežiti morske alge i morska trava, koji istodobno smanjuju apetit,- savjetuje nutricionistica dr. Lejla Kažinić Kreho.
Razlika između hrane koju smo jeli u 20. stoljeću i koju jedemo danas je velika, ističe ona, pa jako trebamo paziti što unosimo u tijelo. Naime, karakteristike hrane su se drastično promijenile. Tako se dogodio paradoks: jedemo debele „koke“ s 22 grama masti, a pritom se ženama nameće trend konfekcijskog broja 0!
– Nude nam se razni dijetetski programi, proizvođači nam naturaju brojne suplemente pa su žene zbunjene i ne znaju što bi odabrale. Jesti zdravo ne znači jesti neku posebnu vrstu hrane. Nego znati pravilno odabrati onu koja već stoji na našim kuhinjskim policama, a to je ona koja može spriječiti pojedine bolesti i poboljšati naše cjelokupno zdravlje. Razočarat ću sve koji misle da mogu preko noći izgubiti nataložene kilograme,- rekla je dr. Kreho.
Nova zdrava formula za mršavljenje
Nova zdrava formula za mršavljenje se sastoji od namirnica s niskim glikemijskim indeksom i visokom sitošću. To znači da za žene ne postoje zabranjena hrana, nego treba pravilno iskombinirati obrok da ne bude samo užitak, nego i lijek. Kako tumači nutricionistica, namirnice niskog glikemijskog indeksa održavaju stabilnim šećer u krvi te time poboljšavaju zdravlje i koncentraciju. Prije svega to su: svježe voće i povrće, mahunarke, orašasti plodovi te nemasno meso.
– Glikemijski indeks (GI) je pokazatelj hoće li određena vrsta hrane podići razinu glukoze u krvi dramatično, umjereno ili lagano. GI dijeta nije još jedna u nizu dijeta za mršavljenje nego je potpuna promjena načina prehrane i izbora namirnica koja bi trebala postati svakodnevna. Brže dovodi do gubitka težine nego ostali niskomasni dijetetski programi. Na ovaj način ne samo da ćete postupno mršavjeti, nego ćete i dugoročno poboljšati zdravlje, fiziološki i psihološki.
Dijetetski program niskog glikemijskog indeksa trebao bi sadržavati: mnogo svježeg voća i povrća, sve vrste graha, leću, slanutak, soju. Zatim orašaste plodove – orahe, bademe, lješnjake te ribu, kruh niskog GI-a i ostale žitarice. Potom piletinu i puretinu, kao i niskomasne mliječne proizvode, a jednom do najviše triput tjedno crveno meso bez masnoće.
Indeks sitosti
Glad je osnovni problem kod dijeta, zato je osmišljen SI, indeks sitosti koji mjeri koliko nas neka vrsta hrane može zasititi. Osjećaj sitosti ovisi o težini hrane koju jedemo, kao i tome koliko dugo neku hranu žvačemo. Tako žvakanje pospješuje osjećaj sitosti jer ubrzava otpuštanje enzima koji signaliziraju mozgu da smo siti.
Pravilna prehrana, tumači dr Kreho, može pomoći kod neplodnosti, policističnih jajnika, fibroida, karcinoma rodnice ili pak cista na dojci uzrokovanih neravnotežom hormona. Također, može normalizirati rad štitnjače i tako spriječiti promjene slične preranoj menopauzi.
Morske alge i trava za ravnotežu štitnjače
– Kod usporenog rada štitnjače nastojte uvesti prehranu niskog glikemijskog indeksa i smanjiti unos rafiniranih bijelih varijanti namirnica poput šećera, gotovih slastica, bijele riže i kruha. Prestanite jesti povrće iz obitelji kupušnjača jer kupus, brokula i prokulice sadrže kemijsku tvar tiouracil koja usporava rad štitne žlijezde. Slično djeluju kikiriki te pinjoli i proso. Izlučivanje hormona štitnjače mogu uravnotežiti morske alge i morska trava, koji istodobno smanjuju apetit,- savjetuje nutricionistica dr. Lejla Kažinić Kreho.
Razlika između hrane koju smo jeli u 20. stoljeću i koju jedemo danas je velika, ističe ona, pa jako trebamo paziti što unosimo u tijelo. Naime, karakteristike hrane su se drastično promijenile. Tako se dogodio paradoks: jedemo debele „koke“ s 22 grama masti, a pritom se ženama nameće trend konfekcijskog broja 0!
You must be logged in to post a comment Login