Hrvati prednjače po unosu soli!

KIF3

Naša su djeca u skrivenoj, ali vrlo velikoj opasnosti, ističu stručnjaci Kineziološkog fakulteta iz Zagreba. Ubrzani rast broja pekarnica i objekata brze hrane postao je jedna od najvećih prijetnji zdravlju djece i adolescenata u Hrvatskoj.

U neposrednoj blizini škola, signal za veliki odmor znak je za odlazak po ovu nezdravu hranu, punu soli koja je u potpunosti zamijenila nekadašnje puno zdravije odabire. Iz dana u dan, prekomjerna konzumacija pekarskih proizvoda postaje neposredan uzročnik razvoja brojnih bolesti i jedna od značajnih vodilja prema ozbiljnom riziku od prerane smrti.

Od najvećih opasnosti svakodnevne konzumacije pekarskih proizvoda prvenstveno je velika količina soli koju sadrže kruh i razna peciva. Povećan unos soli povezan je s visokim krvnim tlakom i povećanim rizikom od moždanog udara, bubrežnim bolestima pa čak i pretilosti. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija preporučila da dnevni unos soli ne prelazi 5 grama kod odraslih osoba, dok se djeci preporučuje još niži dnevni unos soli. Natrij koji je jedan od sastojaka kuhinjske soli je glavni regulator tlaka u krvnim žilama pa njegov povećan unos dovodi do povišenja krvnog tlaka. A baš taj povišeni krvni tlak je najvažniji čimbenik rizika za preranu smrt, odgovoran za više od 10 milijuna smrti godišnje u svijetu.

Hrvati dominantni kod hipertenzije!

Jedan od razloga za dominaciju Hrvata u svijetu hipertenzije je vrlo visok unos soli, koji prema podacima Hrvatskog društva za hipertenziju dostiže prosječno 11,6 grama dnevno i više nego dvostruko nadmašuje najvišu dopuštenu granicu.

Prema istom izvoru unos soli kod osnovnoškolske djece je ipak nešto niži i kreće se oko 9 g na dan.

KIF 0

Ni kod adolescenata situacija nije mnogo bolja. U okviru velikog istraživanja CRO-PALS koje provodi Kineziološki fakultet u Zagrebu u suradnji s prof. Zvonimirom Šatalićem s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta kod zagrebačkih je srednjoškolaca zabilježen prosječni dnevni unos soli od 7,5 grama. Uz to, dva od tri adolescenta prijavila su unos soli viši od preporučenog. U skladu s tim, kod svakog su četvrtog adolescenata izmjerene povišene vrijednosti krvnog tlaka. Podaci pokazuju da djeca gotovo polovicu soli unose kroz kruh i razne druge pekarske proizvode. Samo 100 grama kruha sadrži oko 2 grama soli, a u pojedinim pecivima ta je količina i dvostruko veća.

Značajan dio djece i mladih nikada ne vježba

„U uobičajenim uvjetima otprilike 95% soli se iz organizma izlučuje putem mokraće. A u neuobičajenim? Znojem. Ipak, da biste većinu dnevnog unosa soli izbacili znojem trebali biste svakodnevno trčati maraton. No, kako u 1 litri znoja izlučimo više od 2 grama soli, a količina znoja izlučenog za jedan sat intenzivne aktivnosti u prosjeku prelazi 1 litru, lako je izračunati kako bi se višak soli kod djece i adolescenata mogao izbaciti iz oraganizma za 1-2 sata tjelovježbe. Štoviše, učinak tjelesne aktivnosti na krvni tlak ne ograničava se na smanjene količine soli u organizmu. Tjelesna aktivnost istovremeno širi krvne žile i popravlja njihov tonus. Stoga ne iznenađuje da aktivna djeca imaju niži krvni tlak te dvostruko manji rizik od hipertenzije u odnosu na njihove vršnjake koji žive sjedilački.“ – izjavio je doc. dr.sc. Maroje Sorić s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dodao: „Započinjanjem tjelovježbe kod inače neaktivnih osoba krvni tlak se značajno snižava i to već nakon nekoliko dana. S druge strane, prestankom redovitog vježbanja krvni tlak se vraća na početne vrijednosti već nakon nekoliko tjedana, što upućuje na iznimnu važnost redovitosti tjelovježbe. Nažalost, naši podaci ukazuju da više od polovice djece i adolescenata u RH nije dovoljno tjelesno aktivno, a značajan dio djece i mladih nikada ne vježba.“

KIF 1

Kako bi se popravili ovi razočaravajući trendovi, još 2014. godine donesen je Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj. Također, donošenjem pravilnika koji smanjuje količinu soli u kruhu za 30% učinjen je prvi korak prema smanjenju unosa soli, no potrebne su brojne daljnje aktivnosti kako bi se postigao glavni cilj Strategije – smanjenje dnevnog unosa soli za 20% do 2020. godine.

„Još uvijek željno iščekujemo dokument koji bi omogućio da se istovremeno poveća izlučivanje soli iz organizma – Akcijski plan za povećanje razine tjelesne aktivnosti u RH. Na taj bi način 2 grama soli planirana Strategijom o smanjenju unosa soli nestala za otprilike 45 minuta tjelesne aktivnosti.“zaključio je doc.dr.sc. Maroje Sorić.