Slijedeći međunarodne preporuke i nacionalne smjernice na kojima se temelje „Prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima“ te „Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama“ Republike Hrvatske, prehrana djeteta u rastu i razvoju treba biti raznolika sa zastupljenim svim namirnicama. To uključuje žitarice, povrće, voće, meso, ribu, kvalitetne masnoće te ostale proizvode životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, fermentiranih mliječnih proizvoda i sl., a naglasak bi trebao biti na prehrani s ograničenim dnevnim unosom soli i šećera u organizam.
Preporučen unos soli ovisi o dobi
Preporučen dnevni unos soli u organizam ovisi o dobi djeteta: za djecu u dobi od 1 do 3 godine iznosi manje od 1,5 grama, za djecu od 4 do 6 godina 1,6 grama, za djecu od 7 do 13 godina 3,6 grama, a za adolescente od 14 do 18 godina 4 grama soli na dan.
Hrvatski građani u prosjeku dnevno unesu 11,6 grama kuhinjske soli, a što je dvostruko više od preporučenog dnevnog unosa koji iznosi 5 do 6 grama. Tijelo, naime, treba soli u malim količinama, tek oko 2 do 3 grama na dan, dok kod djece o unosu soli u organizam treba posebno voditi računa. Višak kuhinjske soli može uzrokovati mineralnu neravnotežu u tijelu jer natrij iz soli remeti ravnotežu kalija i kalcija – minerala iznimno bitnih za pravilan rast i razvoj djece. Upravo zato, uravnotežena prehrana važna je od najranijih dana.
Savjeti za smanjenje soli u pripremi hrane za djecu i adolescente:
- Osvijestite važnost smanjenja soli i razgovarajte o tome s djecom – nakon nekog vremena, hrana s manje soli bit će ukusnija jer će se bolje osjećati njen primarni okus.
- Čitajte deklaracije na proizvodima, provjerite oznaku usporedbe količine soli u različitim proizvodima hrane i pića te izaberite one s nižim udjelom soli.
- Pripremite hranu sami, kada god je to moguće.
- Ograničite količinu dodavanja soli u hranu prilikom kuhanja, pečenja ili za stolom.
- Začinite hranu raznim biljnim začinima (origano, bosiljak, majčina dušica i sl.) .
- Prednost uvijek dajte svježem ili smrznutom povrću.
- Kod konzerviranih namirnica uvijek ih prvo isperite.
- Odaberite nesoljene grickalice (kikiriki i sl.).
- Za sendviče uvijek birajte kruh, namaz i mesne nareske s manje soli, primjerice proizvodi poput PIK narezaka sa smanjenim udjelom soli odličan su odabir za pripremu obroka djeci.
Djetinjstvo i adolescencija su osjetljiva razdoblja u razvoju djece te zahtijevaju iznimno visoku nutritivnu kvalitetu hrane, jer su fiziološke potrebe za hranjivim tvarima relativno visoke u odnosu na energijske potrebe. Pravilna i uravnotežena prehrana stoga bi trebala imati prioritet u svakom vrtiću i školi, zbog pozitivnog utjecaja na dječje zdravlje kao i izravnog utjecaja na bolje usvajanje novih znanja i pozitivnih uspjeha u učenju.
Tekst pripremila: Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.
Izvori:
WHO. Guideline: Sodium intake for adults and children. Geneva, World Health Organization (WHO), 2012.
He F. J., Pombo-Rodrigues S., Macgregor G. A. (2014). Salt reduction in England from 2003 to 2011: its relationship to blood pressure, stroke and ischaemic heart disease mortality. BMJ
He, F. J., and MacGregor, G. A. (2006). Importance of salt in determining blood pressure in children: meta-analysis of controlled trials. Hypertension
Burnier M, Wuerzner G and Bochud M (2015) Salt, blood pressure and cardiovascular risk: what is the most adequate preventive strategy? A Swiss perspective. Front. Physiol.
Ministarstvo zdravlja RH. Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama (2013), Zagreb.
Recommended Nutrient Intake for Children and Adolescents, FAO/WHO recommendations in Prentice et al., 2004; British Nutrition Foundation, Scientific Advisory Committee on Nutrition (SACN) recommendations
Sodium in Your Diet: Use the Nutrition Facts Label and Reduce Your Intake. U.S. Food and Drug Administration. http://www.fda.gov/Food/ResourcesForYou/Consumers/ucm315393.htm
Zeratsky KA (expert opinion). Mayo Clinic, Rochester, Minn. March 11, 2016. https://health.gov/dietaryguidelines/2015/guidelines/appendix-7/
