Imate napade panike? Mi imamo rješenje!

Napad panike je iznenadni nalet jakog straha i tjeskobe koji nam uzrokuje niz fizičkih i psihičkih simptoma. Razina straha koji se podiže uglavnom je neproporcionalna i nerealna događajima ili okolnostima koje nam pokrenu napad panike. Panični napadi nisu rijetka pojava, no ako vam se takve epizode javljaju učestalo i izazivaju probleme prilikom svakodnevnog funkcioniranja, vrijeme je da potražite stručnu pomoć.

Simptomi

Jesu li vam poznati ovi simptomi: jako lupanje srca, osjećaj slabosti i drhtanja, vrtoglavica, stegnuto grlo, nelagoda i osjećaj kao da ćete doživjeti srčani udar ili kao da ćete poludjeti? Ako ste napravili pregled kod doktora i sve je u redu, najvjerojatnije su ovo pokazatelji da doživljavate napadaje panike.

Simptomi se mogu javiti iznenada i iz mirnog mjesta, nekoliko puta u roku od nekoliko sati ili na tjednoj bazi, a najčešće traju od 5-20 minuta.

Napadaji panike iako nisu opasni po život itekako mogu biti. Osobe koje imaju učestale napade panike često mogu prepoznati situacije koje ih potiču i naučiti biti spremni.

Najnovija istraživanja pokazuju da osobe koje se bore s napadima panike imaju suptilne (nesvjesne) obrasce fizioloških nestabilnosti koje se javljaju oko sat vremena prije samog napada. Unatoč tome, ispitanici u istraživanju su napade prijavili kao iznenadne i neočekivane, potpuno nesvjesni o promijeni fiziologije u njima.

Većina od glavnih 13 simptoma napada panike je fiziološka: kratki dah, lupanje srca, vrtoglavica, znojenje, drhtanje, bol u prsima, gušenje, mučnina, osjećaj oduzetosti i napadi vrućine, a samo tri simptoma su psihološke prirode: strah od gubitka kontrole, osjećaj nestvarnosti i strah od smrti.
Svi oni daju osjećaj osobi koja doživljava napad panike kao da se radi o fizičkoj opasnosti i cijelo tijelo upada u alarmantno stanje.

Pet načina kako si pomoći za vrijeme napada panike

Postoji nekoliko teorija o tome koji su uzroci napada panike. Kod mnogih ljudi koji imaju biološku osjetljivost, oni se mogu razviti prilikom većih životnih promjena i prilikom dužih stresnih razdoblja u životu.

Napadi panike mogu biti izrazito neugodni i zastrašujući. Pročitajte ovih 5 načina kako si možete pomoći kada osjećate da dolazi val panike ili kada ga doživljavate:

  1. Prepoznajte da doživljavate napad panike – često osobe koje prolaze kroz napad panike imaju osjećaj da će doživjeti srčani udar. Diže se strah od smrti koji nam samo pogoršava simptome. Pokušajte prepoznati i priznati si da se radi o napadu panike, podsjetite se da je ovo privremeno, da će ubrzo proći i da ćete biti u redu. Ako ste sami, nazovite nekoga ili potražite pomoć kako bi vam prisustvo druge osobe dalo umirenje.

    2. Usmjerite svoju pažnju na disanje – s obzirom na to da je hiperventilacija jedan od simptoma napada panike, duboko disanje će umanjiti te iste simptome. Pokušajte se usredotočiti na disanje tako da zrak udišete kroz usta, osjetite kako vam on polako ispunjava trbuh pa prsa, a zatim polako izdišete zrak na nos. Prilikom udisaja brojite do četiri, zadržite jednu sekundu i zatim izdahnite brojeći do četiri.

    3. Fokusirajte se na svoje okruženje – nekim osobama je od velike pomoći da se za vrijeme napada fokusiraju na neki objekt iz svojeg okruženja i tamo usmjere svu svoju pozornost. Na primjer, možete pogledati sliku na zidu i opisati na glas kakvog je oblika, koje su sve boje na njoj, opišite što sve vidite na slici i slično. Usredotočite svu energiju na taj predmet i simptomi panike bi se trebali postepeno umanjiti.

    4. Uključite svoje tijelo – napadi panike nekad znaju dovesti do osjećaja gubitka sebe i osjećaja realnosti. Vraćanje pozornosti na vlastito tijelo može nam pomoći da se „uzemljimo“ i da umirimo simptome. Usmjerite svoju pažnju na fizičke senzacije tako što ćete npr. osjetiti stopalima zemlju/pod ili pod rukama osjetiti stolicu na kojoj sjedite. Pokušajte ostati usredotočeni na te senzacije jer će vam to pomoći da se prizemljite u stvarnosti.

    5. Zamislite neko mjesto koje vas opušta i daje osjećaj sigurnosti – pokušajte u misli prizvati neko mjesto koje vam je drago i opuštajuće. Da li je to neka koliba u planinama ili vaša najdraže mjesto uz more? Zamislite da ste tamo i fokusirajte se u svom zamišljaju na što više detalja. Osjetite kamen na kojem sjedite uz more ili kako rukama dodirujete površinu mora. Osjetite miris borove šume i tople zrake sunca na vašem licu. Mjesto koje zamišljate neka bude mirno, sigurno i opuštajuće.

Osobe koje su doživjele ili doživljavaju napadaje panike često s vremenom počinju izbjegavati situacije u kojima bi se takvi napadi mogli ponoviti. Javlja se strah od napada i to ih sve više ograničava u svakodnevnom funkcioniranju. Ovo rješenje je kratkoročno. Potrebno je suočiti se s problemom, potražiti stručnu pomoć i krenuti u rješavanje uzroka.

Jednom kada osvijestite da doživljavate napadaje panike, moći ćete istražiti sve o njima – kada vam se pojavljuju, u kojim situacijama, kako se osjećate netom prije napada panike, te što je u pozadini svega toga. Imate li nekih potisnutih emocija koje si ne želite priznati i kako ste s propuštanjem emocija (pogotovo onih neugodnih kao što su tuga i ljutnja)?

Napadaj panike možemo gledati i kao alarm našeg tijela koje nam poručuje da nešto nije ok i da se s nečim u nama moramo pozabaviti. Istina je da ne možemo sagledati u potpunosti zašto nam se nešto događa ako ne radimo na osvještavanju svojih emotivnih stanja.

Svi mi smo u manjoj ili većoj mjeri kroz život zatomili neke neugodne situacija/emocije/traume. Pogotovo u djetinjstvu – normalno je da smo se branili potiskivanjem neugodnih iskustava jer tada nismo imali kapacitet za suočavanje s istima. Potisnuta bolna i neugodna iskustva iz prošlosti nalaze se „zakopana“ negdje u našoj podsvijesti, u nesvjesnom djelu naše psihe.
Tako potisnuta bolna iskustva najčešće nam se manifestiraju kao neuroza nastala uslijed potiskivanja, a koja se zatim manifestira kao neki fizički ili psihički simptom.

Napadi panike se mogu uspješno tretirati s nekom psihoterapijskom metodom, a mi u Centru dajemo podršku kroz energetski rad. Osobe koje potraže pomoć bioterapijskog tretmana spremne su suočiti se s ovom problematikom. Bioterapijom ćemo tretirati unutarnje, psihološke procese, te ćemo kroz primjenu specifičnih terapijskih procedura pokušati ukloniti ne samo posljedice, već i uzrok ove problematike.

Kako se vi nosite sa svojim emotivnim stanjima? Možete li ih prihvatiti i izraziti ili potiskujete i izbjegavate neugodne emocije?

Istina je da ne možemo čitav život bježati od sebe. Jednom moramo stati i suočiti se s time. Možda je vrijeme da pogledate što se sve to nalazi u vama – tko zna kakve sve predivne stvari ćete otkriti!

Dok god ne učiniš svoje nesvjesno svjesnim ono će vladati tobom i ti ćeš takav ishod nazivati sudbinom“
Carl Gustav Jung

Marina

Bioterapeutkinja, predavačica i suosnivačica centra ‘Bioterapija – integrativni pristup’

[email protected]