Izlet – Martinje u najnagrađivanijem hrvatskom vinogorju

SrednjovjekovnigradKaptol

Sve je spremno za „Kutjevačko Martinje“! Dani otvorenih podruma u subotu i nedjelju od 10 do 16 sati u okviru tradicionalne dvodnevne manifestacije, idealna su prigoda da upoznate neke od najboljih hrvatskih vinara i kušate njihova nagrađivana vina. Krauthaker, Enjingi, Adžić, Perak, Kutjevački podrumi, Galić, Jakobović, Markota, Mihalj…, zvučna su imena hrvatske vinske scene, a njihova vina oduševila su najpoznatije svjetske kritičare i stručnjake.

12.10.2015, Dvorac Kutjevo

„Sljedećeg vikenda u Kutjevu očekuje se više od tri tisuće ljubitelja vina, izletnika i planinara iz Hrvatske i susjednih zemalja. Planinarenje uz stručnu pratnju članova kutjevačkog planinarskog društva „Vidim“, natjecanje u pripremi fiša, bogata gastronomska ponuda i zabava do ranih jutarnjih sati, samo su dio ovogodišnje proslave“, ističe Ivona Odvorčić Kahanek iz Turističke zajednice Požeško-slavonske županije.

Glavna proslava održat će se u nedjelju u središtu Kutjeva. Nakon svečane povorke s konjanicima, kolima i udrugama s područja grada, vrhunac manifestacije je tradicionalni blagoslov mošta ispred župne crkve, a uz tamburaše i bendove proslava se nastavlja na glavnom kutjevačkom trgu.

Što je zajedničko Kutjevu, Bordeauxu, Piemontu, dolini Rhone i Istri?

S 800 hektara pod vinovom lozom, Kutjevo je najveće vinogorje Požeško-slavonske županije. S najboljim položajima na Vinkomiru, Hrnjevcu i Vetovu, daje vina vrhunske kvalitete, a uz njega se veže i jedna zanimljivost! Paralela 45,3 koja prolazi Kutjevačkim vinogorjem proteže se značajnim svjetskim vinorodnim područjima – Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Bordeauxom i Oregonom.

U Kutjevu ćete čuti priču o strastvenoj vezi carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka, koji su 1741. punih sedam dana proveli u kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji i danas krasi ovaj najstariji podrum u Hrvatskoj podignut 1232.

Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila stanovnike Požeško-slavonske županije, pa su još stari Rimljani Požešku kotlinu zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina. Tu je graševina dala svoj maksimum i proslavila Hrvatsku u svijetu. Iako je smatraju sortom srednje Europe, brojni svjetski vinski stručnjaci, među kojima su i vinski kritičari Jancis Robinson i Steven Spurrier, tvrde da je zavičaj graševine upravo na području kontinentalne Hrvatske. Stoga ne čudi da su Kutjevčani glavni trg nazvali upravo po ovoj sorti.