J kao Jod, J kao Jadrankina otopina

Jadranka Dugina Vrhovec pojašnjava koliko je jod važan element za ljudski organizam, te u kojoj mjeri Jadrankina otopina pomaže kao dodatak prehrani.

Ljudi koji boluju od neke bolesti godinama i žele si pomoći u obliku dodatka prehrani, najčešće dolaze do Jadrankine otopine putem dobre preporuke. Pokušat ćemo što kraće, a kvalitetnije približiti vam što je to jod i kako vam može pomoći.

Što je jod?


Jod je esencijalni mikroelementi što znači da je potreban svakoj stanici svake osobe. Evolucionarni biolozi smatraju da je konzumiranje plodova mora, a time i apsorpcija joda odigrala važnu ulogu u razvoju i evoluciji ljudskog mozga. Uz to, jod ima odlične antibakterijske, antiparazitske, antigljivične i antivirusne sposobnosti pa samim time djeluje i protiv kancerogenih oboljenja jer se ona sastoje od nakupine gljivica.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na kronični deficit joda jer se on iz hrane ne dobiva u dovoljnim količinama, pa su naši organizmi velikim dijelom u kroničnom deficitu istog. Sadrži ga neka morska hrana u tragovima i to iz određenih mora. Jod je jedan od najvažnijih minerala za organizam ako ne i najvažniji, jer je moćan zbog svojeg djelovanja: podiže imunitet, hrani stanice, izbacuje teške metale, živu i halogene iz stanica ne bi li zauzeo njihovo mjesto. Taj proces se naziva detoksikacija i tada ljudi mogu osjetiti neke od simptoma detoksikacije. Jod je jedan od najjačih čistača i detoksikatora organizma koji postoji.

Otopina joda

Otopinom joda nekada se liječio ADD/ADHD, ateroskleroza, bolesti dojke, prekomjerno stvaranje sluzi, umor, fibrocistične dojke, guša, hemeroidi, glavobolje i migrene, hipertenzija, infekcije, keloidi, bolesti jetre, nefrotski sindrom, bolesti jajnika, neplodnost, kamenci parotidnog kanala, lojne ciste poremećaj štitnjače, vaginalne infekcije, i mnoge druge.

Hoće li jod riješiti sve zdravstvene probleme? Na žalost, neće.

Nema čarobnog štapića koji može poništiti cjeloživotno hranjenje nezdravom hranom, pušenje, alkoholizam, stres, stoga su promjene nužne. Prihvaćanje kvalitetne prehrane u kombinaciji s otopinom joda može pomoći u većini slučajeva, no i ne mora. Svaka osoba je individua za sebe i ako pomogne sedmero ljudi, moguće da trojici za isti problem neće pomoći. Mnogi ljudi koji su bili bolesni usprkos tome što su strogo pazili na zdravlje, govore o našoj otopini kao karici koja je nedostajala. Danas je velik broj liječnika osviješten i često nam se javljaju liječnici s osobnim iskustvima ili iskustvima svojih pacijenata kojima uvelike preporučuju Jadrankinu otopinu. Zato smo stvorili suradnju s poliklinikom Medirad iz Zagreba koja je prijatelj naše otopine i vrlo rado će vas pratiti na vašem putu prema zdravlju i davati podršku. Dr.Vesna Barišić, dr.med. specijalistica interne medicine i voditeljica internističke ambulante poliklinike Medirad, preporučuje Jadrankinu otopinu svim svojim pacijentima.

„Važna uloga joda u funkciji štitnjače od davnina je poznata. Međutim jod je esencijalni element koji je potreban svakoj stanici ne samo štitnjači. Npr i dojkama je potrebna skoro jednaka količina joda kao i štitnjači, mozak ne može normalno funkcionirati bez dovoljnih količina joda, čitav endokrinološki sustav je ovisan o dovoljnim količinama joda. Jod posjeduje antivirusna, antibakterijska, protuupalna i antikancerogena svojstva. Snažan je antioksidans. Nevjerojatna je širina njegovog djelovanja pa tako npr s jodom možete izliječiti gljivice na koži, osnažiti imunitet, izliječiti alergiju, natjerati tumorsku stanicu na apoptozu, povećati plodnost… Uz liječenje jodom potrebno je uzimati dodatne suplemente koji protokol čine sigurnijim, a bolesti štitnjače svakako je bolje provoditi uz nadzor liječnika“ – izjavila je dr.Vesna Barišić.

Kolika je preporučena doza?

Dnevna količina joda za nadopunu prehrani koju su preporučivali klinički liječnici ranijih generacija iznosi 12 do 37 miligrama. Današnji liječnici preporučuju 125 mikrograma što je 12000 do 37000 manje. Japanci koji slove za najzdraviju naciju na Zemlji iako žive u visoko zagađenom području, konzumiraju dnevno između 12 i 36 miligrama joda. Stručnjak u području minerala joda u svojoj je knjizi napisao da je jod najsigurnijih elemenata i jedini koji se može bez opasnosti davati kroz duže vrijeme velikom broju ljudi, u dnevnim količinama koje su i do 100.000 puta veće od preporučene dnevne doze.

Jod kroz povijest

Jod ima važnu i pomalo neshvaćenu ulogu u povijesti. Taj relativno rijedak element odigrao je središnju ulogu u formiranju atmosfere našeg planeta i evoluciji života. Preko dvije milijarde godina u atmosferi nije bilo kisika sve dok nova vrsta bakterija cijanobakterije (modrozelene alge) nisu počele stvarati kisik kao nusproizvod fotosinteze. Cijanobakterije su također razvile sklonost prema jodu. Najvjerojatniji razlog je to što su ti organizmi koristili jod kao antioksidans kako bi se zaštitili od slobodnih radikala. Proučavajući alge znanstvenici su pokazali na koji način jod to postiže i otkrili da alge apsorbiraju povećane količine joda kad su izložene oksidativnom stresu. Drugi istraživači pokazali su da jod povećava antioksidacijski status ljudskog seruma slično kao što to čini vitamin C. Jod također potiče apoptozu, programiranu smrt stanica raka.

Jod ima i druge funkcije izvan štitnjače koje zahtijevaju daljnja istraživanja. On uklanja toksične spojeve kao što su klorid, bromid, olovo, aluminij, živu i biološke toksine, suzbija autoimunost, osnažuje T stanice adaptivnog imunološkog sustava i štiti od abnormalnog rasta bakterija u želucu. Pored štitnjače i žlijezda u dojkama i druga tkiva imaju jodnu pumpu (simporter natrija i joda). Sluznica želuca, žlijezde slinovnice i mliječne žlijezde dojki mogu koncentrirati jod skoro u istoj mjeri kao štitna žlijezda (u koncentraciji 40 puta veće od one u krvi). Među ostalim tkivima koja imaju ovu pumpu su jajnici, prsna žlijezda, koža, koloidni pleksus u mozgu (koji stvara cerebralnu tekućinu), zglobovi, arterije i kosti.

Tireolozi navode Wolff-Chaikoffljev učinak i upozoravaju da razine TSH (hormona koji stimulira štitnjaču) u krvi mogu rasti kod unosa joda od jednog miligrama ili više. Taj učinak je privremena inhibicija sinteze hormona štitnjače do koje dolazi kod povećanog unosa joda i nema nikakvu kliničku važnost. A povišen TSH kod uzimanja joda dok do njega dođe ‘subklinička’ je, što znači da njegov porast ne prate nikakvi znakovi ili simptomi hipotireoze.

Žlijezda štitnjača luči dva hormona T3 i T4. T3 je aktivni oblik hormona. Stanice primaju T4 i uklanjaju jedan njegov atom joda, pretvarajući ga tako u T3, koji se veže u receptore na DNK gena koji kontroliraju metabolizam stanica.

Ljudi koji su odlučili uzimati Jadrankinu otopinu, pišu nam da su uvelike smanjili umjetni hormon ili se u potpunosti riješili tableta, uz kasnije kontrolirane uredne nalaze hormona. Osobe koje imaju visoka antitijela također su dokazivali nalazima njihov velik pad.

Ako imate bilo kakva pitanja vezana za jod ili Jadrankinu otopinu i želite doznati više o drugim iskustvima, posjetite web stranicu (https://www.jadrankinaotopina.com/ ) i popratite Facebook stranicu Jadrankina otopina (https://www.facebook.com/Jadrankinaotopina/ ).

U ovom tekstu citirani su dijelovi iz izabranih radova stručnjaka na području joda, znanstvenika i liječnika.