Često razmišljamo o načinu na koji bismo se mogli nekome predstaviti, koje riječi upotrijebiti, kako ostaviti najbolji dojam i ne reći nešto pogrešno? Koliko na takav način razmišljate i o neverbalnoj komunikaciji?
Prema istraživanjima, čak 93% ukupne komunikacije odnosi se na neverbalnu, a tek 7% otpada na verbalnu, izgovorene riječi i glasove. Upravo zbog toga, neverbalna komunikacija najvažnija je za odličan prvi dojam i ne postoji posao u kojem neverbalna komunikacija nije važna. Dapače, ponekad toliko jako želimo shvatiti sugovornika što je bolje moguće da određene stvari tumačimo onako kako mislimo da je ispravno, i onako „kako bismo mi to napravili“. Tu prvenstveno mislimo na govor tijela. Određene poruke ne zvuče isto kod svakoga. Tek kada ju dešifriramo kroz osobnost svakog pojedinca možemo biti sigurni da smo ju ispravno razumjeli.
Sigurni smo da ste imali priliku čitati različite savjete o neverbalnoj poruci gdje stoji da određena gesta i pokret znače točno određenu stvar. Važno je voditi računa o tome da su neki od neverbalnih znakova određeni i kulturom pa je upravo zato teško odrediti „pravila neverbalne komunikacije“. Ipak, gotovo univerzalan znak odobravanja, sreće i zadovoljstva je osmijeh. Probajte ga koristiti što češće, ništa ne košta! Također, gotovo uvijek ako nam se sugovornik sviđa instinktivno mu se približavamo, uspostavljamo kontakt očima i općenito smo aktivniji, a u suprotnom se udaljavamo u razgovoru, umirujemo glas kao da jednostavno želimo dati do znanja da želimo završiti komunikaciju što prije.
Kako prepoznati laž?
Uvriježeno je mišljenje kako osoba koja laže najčešće izbjegava kontakt očima, ipak, dokazano je da čak 70% ljudi radi upravo suprotno. Pokušavaju pogledom fiksirati sugovornika kako bi ga se uvjerilo u neiskrenost. U cilju manjeg privlačenja pozornosti, osoba koja laže najčešće manje gestikulira, a u priču uvlači previše nepotrebnih detalja. Jednostavan je test kada promatrate odraslu osobu kako otvara poklon. Ako joj se svidi sve emocije iskazuju se trenutačno, dok u situacijama kada mu se dar ne svidi reakcija zakasni, osoba najčešće ima potrebu prokomentirati poklon, a tek potom uslijedi osmijeh. Lako ga je prepoznati kao ne sasvim iskrenog
Dobro bi bilo da prilikom čitanja neverbalnih znakova, proučimo kontekst i provjeravamo svoje zaključke. Cilj komunikacije nije čitanje misli, već razumijevanje ponašanja.
Autorica je Ana Meštrović, savjetnica za odnose s javnošću u Smart grupi s dugogodišnjim iskustvom u vođenju edukacija na području komunikacijskih vještina i HR – management (soft skills)
