Subota, 1. listopada, 10 sati, u organizaciji udruge Europa Donna Hrvatska, od Hrvatskog narodnog kazališta krenula je povorka sjećanja na sve preminule od raka dojke, ali i sve one koji se hrabro bore s tom zloćudnom bolesti. Tako je obilježen 17. Dan ružičaste vrpce.
Osim u Zagrebu, Dan ružičaste vrpce obilježen je u brojnim hrvatskim gradovima, gdje su podružnice udruge Europa Donna Hrvatska na trgovima imale promotivne pultove, upozoravale građane na važnost prevencije i samopregleda te ih pozivale da se uključe u humanitarnu kampanju Darujmo ružičasti život.
Predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska, doc. dr. sc. Vesna Ramljak, prim. dr. med., podsjetila je na poražavajuće statistike i poslala poruku svim ženama da pravovremeno odlaze na preglede dojki.
“Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2015. godini od raka dojke preminulo je 1038 žena i 16 muškaraca, a cilj ove humanitarne kampanje je, među ostalim, upozoriti na važnost ranog otkrivanja raka dojke jer se gotovo 90% pacijenata može izliječiti ako se bolest otkrije u početnom stadiju. Upravo zato Europa Donna Hrvatska organizira Dan ružičaste vrpce, obilježava ružičasti mjesec i uporni smo u prikupljanju novca za kupnju aparata za intraoperativno zračenje našom kampanjom Darujmo ružičasti život”, rekla je doc. dr. sc. Vesna Ramljak te istaknula kako je zahvalna tvrtki Salvus, koja im pomaže u prikupljanju 4,5 milijuna kuna potrebnih za kupnju spomenutog aparata.
Sanja Doležal i Vesna Ramljak
Naime, tijekom listopada u ljekarnama diljem Hrvatske prodaje se Solgarov proizvod Skin, Nails and Hair označen ružičastom vrpcom, a 10 kuna od svake prodane bočice Solgar će donirati udruzi Europa Donna Hrvatska za kupnju spomenutog aparata.
Doktorice Ramljak, kako izgleda suočavanje s dijagnozom? Panika, nemir, strah… Kako se nositi s dijagnozom raka dojke?
Svatko je individua za sebe, stoga je teško odgovoriti općenito kako i što dalje nakon suočavanja s dijagnozom. Reakcije su različite, od zaprepaštenja, nevjerice, negiranja, agresije prema liječniku koji saopćava dijagnozu, plača, urlanja, zbunjenosti….
Nedvojbeno je da je psihološka pomoć i skrb o pacijentici dio liječenja i rehabilitacije. Događa se, u većini slučajeva, da pacijentice hrabro prigrle svoju bolest, žive s njom, bore se i uspiju. S druge strane, ima onih koje se predaju već na samom početku, pogotovo ako nemaju potporu najbližih.
Državne institucije, na žalost, nemaju dovoljno resursa da barem djelomično implementiraju psihološku pomoć i skrb kao nedjeljivi dio liječenja i rehabilitacije u bolnički sustav, a pogotovu institucije koje se gotovo jedino bave malignom bolešću. I tu je neophodna snažna uloga civilnog društva da iznjedri ljude koji će se profesionalno baviti pacijenticama/pacijentima oboljelima od raka dojke. Tu je snaga civilnog društva koja će privući, uz puno povjerenje, volontere psihologe, psihijatre i sve one koje će volontirajući dati sve od sebe i pomoći kad je pomoć najpotrebnija.
Što udruga Europa Donna nudi u tom smislu, organizira li savjetovanja i na koji način participira u životima osoba koje su suočene s rakom dojke?
Ja kao predsjednica udruge, moji kolege liječnici i medicinske sestre te ostalo zdravstveno osoblje koji su članovi Europa Donne Hrvatske, a radimo u bolnici u kojoj je Europa Donna formirana, svakodnevno smo na usluzi našim pacijentima te tako aktivno sudjelujemo u životu žena i muškaraca kojima je potrebna pomoć. One znaju na koja vrata pokucati i da smo im cijelo vrijeme na usluzi.
Što s osobama koje imaju genetske predispozicije za rak dojke, što savjetovati tim ženama i koja je njihova opcija u toj priči?
U onkološko-genetsko savjetovalište upućuju se osobe za koje se pretpostavlja da, prema obiteljskoj i osobnoj anamnezi, imaju nasljedni solidni tumor ili imaju visok rizik za nastanak istog, a isti je implementiran u Klinici za tumore 2015. godine.
S genetičkog aspekta, rak dojke je vrlo heterogen, no nesumnjivo je da se neke mutacije mogu naslijediti. To se odnosi prije svega na gene koji su tumor supresor geni. Već je dvadesetak godina poznato da se mutacije u dvama genima koji spadaju u skupinu tumor supresor gena, geni BRCA 1 i BRCA 2, mogu naslijediti i da osobe s naslijeđenim mutacijama u jednom od tih dvaju gena imaju veću vjerojatnost za razvoj raka dojke i/ili jajnika tijekom života.
Na nasljedni rak odojke otpada 10-15% svih slučajeva karcinoma dojke, a trećina nasljednih slučajeva povezuje se s mutacijama u genima BRCA1 i BRCA2. Žene koje su BRCA1 i BRCA2 pozitivne, žene čija majka ili bliska rođakinja (baka, teta) imaju rak dojke imaju povećan rizik razvoja karcinoma dojke. Kod tih žena indiciran je godišnji screening, i to bar 10 godina ranije od dobi u kojoj je, primjerice, majka imala karcinom dojke, ali ne prije 25 godine života. Novija istraživanja pokazuju osobitu korist screeninga magnetskom rezonancijom kod takvih žena.
U Liječničkim novinama su 13. 4. 2016. objavljene Hrvatske smjernice za genetsko savjetovanje i testiranje na nasljedni rak dojke i jajnika, gdje je točno određen hodogram za pacijentice koje su oboljele i one koje nisu, a postoji mogućnost da će se razviti nasljedni rak dojke.
