Dr. Osler, kanadski liječnik, poznatiji kao „otac moderne medicine“, tvrdio je da je 90% bolesti, izuzev infekcija i nesreća, usko povezano s ishranom.
Posljednjih nekoliko godina sve se više istražuje utjecaj hrane na pravilan rad našeg organizma. Konkretno, istražuje se utjecaj kiselog odnosno lužnatog (alkalnog) okruženja u tijelu, a koje nastaje kao posljedica konzumiranja određene hrane.
Koncept balansiranog unosa tzv. kiselih i alkalnih namirnica u prehrani po prvi puta se pojavio u razvijenim zemljama 1933. godine kada je William Howard, tadašnji liječnik u New Yorku, objavio knjigu A New Health Era. Knjiga je izazvala veliku pozornost javnosti jer je autor ustvrdio da su sve bolesti uzrokovane autointoksikacijom koja nastaje zbog nakupljanja kiselosti u tijelu.
Naša su tijela po prirodi lužnata i ne godi im hrana koja stvara kiselu atmosferu u organizmu.
Učinak namirnica koja stvaraju kiselost u tijelu
Kada unosimo velike količine namirnica koja stvaraju kiselost, dolazi do nakupljanja kiselih ostataka u tijelu što uzrokuje stanje poznato pod nazivom acidoza. Acidoza dugoročno usporava efikasan rad našega tijela uzrokujući manjak energije, probleme s prekomjernom težinom i mnoge druge poremećaje. Osim toga dolazi do gubitka esencijalnih minerala poput kalcija, magnezija, kalija i to zato što otpuštanjem tih minerala tijelo pokušava neutralizirati višak kiselosti, odnosno uspostavlja zdravi pH balans (dr. Kažinić Kreho).
Naš organizam funkcionira tako da otpadne kiseline koje ne može izlučiti, ponovno upija iz debelog crijeva, odakle ih preko jetara šalje natrag u krvotok i odlaže u stanice i tkiva. Otpadne kiseline iz tkiva nakupljaju se u različitim slojevima kože, te napadaju zglobove, mišiće, organe i žlijezde, što dovodi do manjih ili većih promjena u njihovu funkcioniranju. Ako napadnu zglobove, može se razviti artritis. Ako napadnu mišiće, može se razviti mišićna fibroza, koja uzrokuje bolove u mišićima. Ako napadnu organe i žlijezde, mogu se razviti brojne druge bolesti.
Virusi, gljivice i bakterije u tijelu mogu preživjeti samo u kiselom okolišu
Riječ je o oportunističkim mikroorganizmima, koji se prehranjuju otpadnim kiselinama i svojim izlučevinama još više truju tijelo. Organizam koji je oslabljen zbog povećane kiselosti vrlo je prijemčiv na vaginalne zaraze, također na infekcije virusom Herpes simplex tipa II, te upale bubrega i urinarnog trakta – prije svega one uzrokovane gljivicom Candida albicans. Infekcije se mogu iskazati kao lakše poteškoće ili kao ozbiljna oboljenja.
Ako u organizmu imamo uravnoteženo kiselo-lužnato stanje, oportunistički virusi, bakterije ili gljivice ne uzrokuju poteškoće. U suprotnom se razvijaju bolesti jer kiseli okoliš, koji predstavlja otpadnim kiselinama opterećen organizam, pruža vrlo dobre uvjete za njihov razvoj.
“Nisu važna bezbrojna imena bolesti, nego činjenica da one sve proizlaze iz osnovnog uzroka: previše kiselosti u tijelu.” – Dr. Theodore A. Baroody
Koji bi trebao biti odnos lužnatih i kiselih namirnica u prehrani?
Naše žlijezde i organi funkcioniraju normalno samo onda kad su količine lužnatih i kiselih tvari u tijelu u pravoj ravnoteži. Nema jedinstvene formule za idealan unos hrane koja stvara lužnatost odnosno kiselost u organizmu. Neki zagovaraju unos 20% acidne (kisele) te 80% alkalne hrane, dok neki smatraju da bi unos trebao biti 40% acidne hrane, a 60% alkalne hrane.
Namirnice koje stvaraju kiselost
Pročišćen bijeli šećer jedna je od najštetnijih tvari koje možemo konzumirati. On je kradljivac lužina jer prilikom razgradnje troši kalcij, stoga ljudi koji konzumiraju puno šećera često imaju nedostatak kalcija.
Ostale namirnice koje bi trebali izbjegavati jer kisele organizam su:
crni čaj, zeleni čaj, kava (sve vrste u svim oblicima), alkohol, duhan, hladni napitci, gazirani sokovi, industrijski voćni sokovi, sve vrste mesa posebno crveno meso, plodovi mora, podgrijavana hrana, pržena, pohana, frigana, konzervirana hrana i fast food, pšenica, cjelovite pšenične prerađevine, rafinirane žitne pahuljice, bijelo brašno i proizvodi od bijelog brašna, keksi, kolači, čokolade, sladoled, džemovi, ljuti začini, umjetna sladila, rafinirana jodirana kuhinjska sol, šećer, rajčica, luk, češnjak, paprika, balancana, slanutak, grah, soja, sojine prerađevine, bijela riža, ocat, margarin, zaslađeni jogurt, sirevi i generalno sve prerađevine životinjskog i biljnog porijekla (sve što se brzo ne kvari).
Osim hrane na kiselost organizma utječe i naše emocionalno stanje (bijes, ljutnja, tuga itd.), prevelika fizička aktivnost, stres, kozmetički proizvodi, svi šamponi, sapuni, šminke, boje za kosu koji nisu prirodnog porijekla, lijekovi, elektromagnetske, radijske i njima slične frekvencije koje danju i noću bombardiraju naše tijelo, klor u vodi, konzumiranje droge stvara jaku kiselost u tijelu i uništavaju DNK i drugi.
Namirnice koje stvaraju lužnatost
Naše tijelo čezne za zdravljem! Zapravo možemo reći da je genetski programirano za zdrav način života i nema namjeru propasti već oko pedesete.
Lužnato prehranjivanja je ključ dugotrajnog i uspješnog života. Što je hrana svježija stvara veću lužnatost.
Namirnice koje stvaraju izrazitu lužnatost su:
celer, datulje, smokve, biljni čajevi, agar-agar, dinja, lubenica, kajenski papar, limun, limeta, mango, korijen kuzua, papaja, peršin, alge, grožđe bez koštica, potočarka, te ulje lana.
Namirnice koje stvaraju umjerenu lužnatost su:
mahunarke (svježe, zelene), cikla, brokula, kupus, izdanci lucerne (alfaalfa), banane (zrele), bademi, jabuke, marelice, šparoge, mlado zeleno povrće, avokado, bancha čaj, rogač, voćni sokovi, ribiz, grožđice, cvjetača, blitva, daikon, kivi, nektarine, breskve, svježi đumbir, grejp, kelj, zeleni čaj, ljekovito bilje (zeleno lišće), zelena salata, kruške, svježi grašak, ananas, krumpiri s korom, bundeva, rotkve, maline, shiitake gljive, jagode, tikve, slatki krumpir, svježi kukuruz šećerac, bijela repa, ocat (jabučni), umeboshi šljive i sokovi od povrća.
Namirnice koje stvaraju blagu lužnatost su:
masline, maslinovo ulje, artičoke, rižin slad, proso, miso, heljda, trešnje, mandarine, kesteni, kokos (svjež), krastavci, prokulica, esenski kruh, kozje mlijeko, med, gljive, rotkve, morska sol, naranče, ukiseljeno povrće (domaće s jabučnim octom), sezamove sjemenke, začini, proklijale žitarice, tamari, tempeh, rižin ocat, smeđa riža.
Neutralne namirnice su:
Vrhnje, kravlje mlijeko, običan jogurt, sirutka, nesoljeni maslac.
Osim hrane lužnatost organizma povećavaju skladne misli i osjećaji, ugodna glazba opušta i sinkronizira živce, organe i žlijezde te tako stvara lužnatost. Osim toga, ono što je odista od vitalnog značaja za našu alkalnost tijela, odnosno izbalansiran pH, je dovoljan unos kvalitetne čiste vode. Voda je od neprocjenjive važnosti za naše zdravlje, sastojimo se od cca 70% vode.
Da bi tijelo izbacilo iz sustava samo 1 čašu Coca Cole potrebno je popiti 32 čaše vode.
Autor članka: Dea Flores
