Margarin vs. maslac

Rivalstvo između margarina i maslaca traje već desetljećima. S jedne strane, tu je skuplji maslac kojeg odlikuje bogati, kremasti okus mlijeka, dok se s druge krije margarin koji od davne 1869., kada je osmišljen za radničku siromašniju klasu, predstavlja sastavni dio hladnjaka te dobru alternativu za obrok.

Međutim, prema najnovijim istraživanjima margarin krije mnogo mana, a jedna je od njih je i njegova pogubnost za zdravlje. I dok maslac predstavlja zdravu, prirodnu i hranjivu namirnicu, margarin je potpuno neprirodan i štetan proizvod, a čini se da toga postaju svjesni i potrošači koji se vraćaju svojim počecima i slasnom derivatu mlijeka.

Margarin kojeg je izumio francuski znanstvenik Hippolyte Mège-Mouriès odgovor je na zahtjeve Napoleona III. koji je žudio za namazom koji okusom podsjeća na maslac no puno je dugotrajniji i otporniji na surove uvjete u kojim su živjeli njegovi vojnici.

Pomiješavši obrano mlijeko, vodu i goveđu mast Mège-Mouriès je stvorio prvu inačicu današnjeg margarina koju je nazvao oleomargarine, prema grčkoj riječi za bisere, referirajući se pri tom na njegovu boju. Samo 2 godine kasnije Francuz je prodao svoj patent Unileveru.

Goveđa mast uskoro je zamijenjena jeftinijim biljnim uljima, a kroz godine su ovaj namaz obogaćivali raznim vitaminima što je pridonijelo zabludi o njegovoj potpori zdravlju organizma.

Naime, visoka temperatura u procesu prešanja ulja uništava antioksidante te nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Nakon toga se postupkom hidrogenacije i promjena masnih kiselina, tijekom kojih se koriste opasne kemikalije, ulje stvrdnjava.

Veliki je problem što i hidrogenizacija i promjena masnih kiselina (esterifikacija) dovode do toga da se molekule masnoće mijenjaju u takve oblike kojih uopće nema u prirodnim masnoćama i potpuno su nepoznate našem metabolizmu.

Također, uslijedi ovog procesa dolazi do stvaranja trans-masnoća za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. One povećavaju rizik od dijabetesa, raka, srčano-žilnih bolesti pa čak i oštećenja fetusa.

Kako masnoće sudjeluju u cijelom nizu važnih biokemijskih procesa u tijelu, tako ove izobličene masnoće izazivaju razne poremećaje i dovode do bolesti. Npr. stvrdnuto palmimo ulje (čest sastojak u margarinima) može pridonijeti stvaranju tromboze.

Ovakvim prelaskom u čvrstu konzistenciju ulja se užegnu i toliko smrde da se ovo mazivo (budući margarin) mora isprati parom. Uz pomoć kaustične sode i kemijskih sredstava za izbjeljivanje ovaj se proizvod izbjeljuje kako potrošači ne bi vidjeli njegovu sivu boju. Nakon svega ostaje masa kojoj se na kraju dodaje umjetni okus i boja maslaca.

[box style=”0″]

Opasne kemikalije u margarinu:

ekstrakcijski benzin heksan – oštećuje živce

aceton – štetan za mozak i živce

fosforna kiselina – jaka i opasna kiselina

kaustična soda

nikal

metanol

izbjeljujuća sredstva

PHA poliaromatski ugljikovodici – jedna od najjačih kancerogenih tvari

[/box]

Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi čak s brodova za transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin. Sve više znanstvenih studija pokazuje vezu između konzumacije margarina i alergija, ekcema, astme, alergijskog začepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece.

Zanimljivo je da profesori u Državnoj službi za prehrambene artikle u Švedskoj dobivaju dodatne plaće od margarinske industrije kako bi promovirali ovu namirnicu kao super zdrav proizvod. Iako ne možemo zanijekati moć oglašavanja i velikih korporacija na kraju potrošačkog kruga nalaze se pojedinci koji odlučuju gdje će uložiti svoj novac i hoće li biti potrošač ili – žrtva.