Martina Turkalj – managerica kulture

Namjerno izostavljajući more poznatih istaknutih lica s brojnih naslovnica, potražili smo uspješne mlade osobe koje ostvaruju zavidan uspjeh, a o kojima šira javnost nepravedno nedovoljno zna. Potraga nije dugo trajala. Izbor je pao na mladu menagericu kulture koja Malom Lošinju opravdano priskrbljuje naslov kulturnog centra Kvarnera. Riječ je o Martini Turkalj, direktorici najvažnijeg festivala klasične glazbe, Osorskih glazbenih večeri.

"Poziv za bavljenjem kulturnim managementom nije nešto na što se može utjecati i što možete odbaciti kao ideju životnog bavljenja, to je jednostavno poziv. Kultura me oduvijek zanimala", istaknula nam je Martina na početku .

Ta je mlada uspješna žena prije deset godina primila diplomu riječkog Filozofskog fakulteta u ruke, točnije diplomirala je na odsjeku za Hrvatski jezik i književnost. Tijekom post-fakultetskog boravka u Americi, bavila se pedagoškim programima svladavanja pojedinih sportskih vještina, koji su naknadno usvojeni kao obvezni u svim dječjim kampovima Sjeverne i Južne Karoline, Georgije i Floride. Nakon što se zaposlila u Osnovnoj školi u Malom Lošinju, počela je voditi tamošnje novinarske i radijske sekcije, a iz ljubavi prema radu s mladim ljudima, koji tek izgrađuju svoje ličnosti i odabiru životne putove prihvatila je rad u udruzi "Idem i ja". Trenutno, usmjerava se za voditelja amaterskih kazališnih družina, vodi kulturne djelatnosti pri lošinjskom Pučkom otvorenom učilištu te koordinira Jazz festival Lošinj. Nakon iznenadne smrti Danijela Marušića, osnivača i dugogodišnjeg ravnatelja Festivala osorskih glazbenih večeri, prihvatila je ponudu grada Malog Lošinja i izazovno mjesto izvršne direktorice festivala. I to se pokazalo kao dobra odluka.

"Osorske glazbene večeri su glazbeno-scenski događaj od nacionalnog značaja. Od svog osnutka nastoje ostvariti profil koji ih razlikuje od ostalih priobalnih festivala, što postižu održavanjem zanimljivih tematskih programa. Utemeljene su s vrlo značajnim ciljem predstavljanja i poticanja hrvatskog glazbenog stvaralaštva. Cilj se iz godine u godinu opravdava. Brojna su glazbena djela otrgnuta zubu vremena i oživljena iz baštine, dok su neka skladana upravo za OGV, i praizvedena u Osoru. Kako bi svi stekli jasan uvid u važnost održavanja ovoga Festivala, reći ću da su na njemu u povelikom nizu skladatelja bili prisutni i Boris Papandopulo, Stjepan Šulek i Jakov Gotovac. Pri tome ne smijem zaobići ni Krstu Odaka, Stanka Horvata, Anđelka Klobučara, Berislava Šipuša i Pavla Dešpalja. Imamo jako malo mjesta za nabrojati sva velika imena skladatelja koja su bila odana Osorskim večerima. O nekoliko njih održani su simpoziji, objavljivani su zbornici, notna i diskografska izdanja, dok su pojedini koncerti trajno zabilježeni na audio i video zapisima Javne radiotelevizije.

Da su programi osorskih glazbenih večeri i ove godine bili kvalitetni pokazuje i veliki odaziv ljubitelja klasične glazbe. Ovogodišnji festival otvoren je spektakularnom izvedbom "Devete simfonije" L. Van Beethovena simfonijskog orkestra i zbora HRT-a pod ravnanjem maestra Tončija Bilića. Publika je imala mogućnost uživati u zvucima ansambla čelista Cellomania, uz gostujuće soliste Giovannia Sollimu i Moniku Leskovar. Ljubitelje klasične glazbe oduševila je i pijanistica Martina Filjak, zatim Zagrebački puhački ansambl u kojem djeluje i poznati Ricardo Luque, a ovacije je zaslužio i Ansambl Cantus Classic kao i mnogi, mnogi drugi.

Ove smo godine po prvi puta imali čast djelovati pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH, gospodina Ive Josipovića, koji je također otvorio 35. Festival OGV-a. Tijekom boravka u Osoru izjavio je kako mu je iznimna čast biti pokroviteljem festivala koji je duboko urastao u hrvatsku kulturu. Ocijenio ga je nezaobilaznim stupom hrvatskog glazbenog identiteta",  dodala je Martina.

S obzirom da je vrlo aktivna u kulturi otoka malog Lošinja Martinu, upitali smo je nailazi li ponekad na poteškoće u otočnom poslovnom svijetu potaknute spolnim predrasudama.

"Na moju sreću, dosada nisam iskusila gorku stranu medalje vezanu uz spolne predrasude. Mišljenja sam da je rad i uspješnost njegova obavljanja ono po čemu bi poslovni svijet trebao definirati pojedinca. Vodim se takvim razmišljanjem, pa ako je i postojala takva ili slična intencija mojih sugovornika bila je brzo zasjenjena. Smatram da Hrvatskoj svakako treba veći broj žena u poslovnom svijetu. Činjenica je da su žene drugačijeg pristupa temama od muškaraca. Jednostavno, profinjenije su i osjećajnije. Ipak, vjerujem kako se u svijetu uspješnog visokog poduzetništva kreću samo uporne, organizirane i motivirane osobe, bez obzira kojeg spola bile."

S obzirom na sve Martinine aktivnosti, upitali smo ju kako i gdje pronalazi balans za mirenje privatnog i poslovnog života.

"Tajna balansa leži u kvalitetnoj organizaciji, bezgraničnom davanju sebe – i na jednom i na drugom polju. Raditi ono što volite čini vas sretnima i zadovoljnima, u situaciji ste da možete osjetiti čaroliju pozitivne energije. Vjerujem da nas pored vlastitog osjećaja zadovoljstva, prema uspjehu može usmjeriti i nesebična podrška i razumijevanje obitelji i prijatelja.Trenutačno ne pomišljam na boravak u većoj sredini od otoka Malog Lošinj. Mladost mi je bila prožeta upoznavanjem brojnih lokaliteta, kultura, velikih i malih sredina ove naše planete Zemlje. No, došavši na ovaj otok zaljubila sam se u njegovu prirodu i grad, te ljude koji čine njegovu dušu. Ovdje sam se u potpunosti pronašla. Smatram da uspjeh ne uvjetuje boravak u metropoli ili nekoj drugoj velikoj sredini, već dobro obavljen posao gdje god da se nalazite. Uz izvrsne komunikacijske i prometne veze, boravak u manjoj sredini se može pokazati i kao prednost. Ljudi su bliži jedni drugima i puno se više druže, no u velikim gradovima u kojima dan proleti da se ni ne okrenete. Ovdje sam jednostavno sretna."