Menopauza: Povezanost hormonskog liječenja i raka dojke

Menopauza je prirodan proces u životu svake žene i nosi razne promjene koje mogu biti pozitivne, ali i negativne. Individualno je to iskustvo za svaku ženu, ali se ipak u većine žena javljaju neke promjene i simptomi koji su karakteristični za to novo životno razdoblje.

Hormonske promjene u menopauzi mogu utjecati i na zdravlje srca, kostiju i mentalno zdravlje. Osim toga, u ovoj dobi je povećan rizik od debljanja, ali i vjerojatnost razvoja raka, što, kako su pokazala mnoga istraživanja, nije toliko direktna posljedica menopauze, već posljedica starenja.

Što je Lancet studija?

Ovih je dana objavljena Lancet studija. Autori su analizirali povezanost hormonskog liječenja u menopauzi (MHT) i rizik za pobol od raka dojke. Obradili su podatke iz 58 studija koje su objavljene u periodu od 1992. do siječnja 2018. godine, a ključni parametri za procjenu bili su dob u kojoj je započeta hormonska terapija, vrsta terapije, trajanje liječenja i vrijeme proteklo od njenog završetka.

Od 108.647 žena koje su oboljele od raka dojke 55.575 ih je koristilo MHT, a to je 51% ukupne populacije, odnosno, jednostavnom interpretacijom, samo 2% viši od onih koje je nisu koristile. Rezultati su pokazali da je rizik povišen za sve vrste formulacija osim vaginalni estrogen, rizik je viši za kombinirane preparate nego sami estrogen, rizik je izraženiji u onih koje su duže uzimale hormone ili je prošlo manje vremena od prestanka korištenja.

Nažalost, nekontrolirano umnožavanje Lancetova press-releasea nosi mnoge opasnosti za žene koje će potaknute bombastičnim naslovima odustati od korištenja MHT i tako umanjiti nezamjenjivu dobrobit koju ono donosi u prevenciji nastanka često letalnih kroničnih bolesti tipičnih za nedostatak estrogena u postmenopauzi (srčano-žilni incidenti, rak debelog crijeva, prijelomi kostiju zbog osteoporoze….).

Brojne zamjerke Lancet studije

Na objavu su članka promptno reagirali stručnjaci menopauzalne medicine okupljeni u vodećim svjetskim društvima koja se bave tom tematikom – Međunarodno, Europsko i Sjevernoameričko-društvo za menopauzu. Zamjerke su brojne. Ključna je da najveći broj analiziranih podataka datira iz perioda kada su se koristile potpuno drugačije formulacije i doze od onih koje se koriste danas pa zaključci eventualno odražavaju sliku rizika iz devedesetih i ranih dvijetisućitih godina.

Lancetova studija nažalost ne obrađuje rizike za rak dojke koji bi proistekli iz suvremenih formulacija hormonskog liječenja u postmenopauzi. Uz to, apsolutni rizici su niski, tek par slučajeva više na 10.000 godina provedenih u postmenopauzi. U kalkulaciju nisu unijeti niti rezultati velike novije francuske E3N studije koja je pokazala da europski sustav propisivanja, formulacija i individualnosti u pristupu nosi značajno manji rizik za rak dojke no formulacije koje se koriste u SAD.

Potrebno je naglasiti da statistička znakovitost ne odražava uvijek kliničku realnost. Naime, rak dojke uz hormonsko liječenje tek je na sedmom mjestu rizika, a značajno je viša smrtnost od ranije navedenih kroničnih bolesti za one koje ne koriste hormonsko liječenje. Uz to, studija iz Lanceta govori o riziku za pojavnost, a ne smrtnost od raka dojke koja je zapravo značajno niža u korisnica hormonskog liječenja. Razlog je jednostavan, one koje koriste MHT značajno se češće kontroliraju, pa ako se rak dojke i pojavi, faza je rana, a liječenje jednostavnije i učinkovitije.

S druge strane, veliki je doprinos Lancet studije da ponovno donosi dokaze o visokom riziku za rak dojke u adipoznih žena, zaključke koji su sukladni svim suvremenim dokazima i razmišljanjima.

“Zaključci se nameću sami – smanjenje pojavnosti raka dojke u postmenopauzi najviše ovisi o kontroli tjelesne težine, rizik za kronične bolesti s letalnim ishodom (srčani i moždani udar, prijelomi kostiju zbog osteoporoze) daleko je viši u onih koje ne koriste hormonsko liječenje od onog za rak dojke u korisnica, a uz to kontrola valova vrućine kojeg donosi hormonsko liječenje, značajno usmjerava kazaljku odluke prema dobrobiti no riziku, odnosno individualiziranom hormonskom liječenju u kontroliranim uvjetima“, pojasnio je doc. dr. sc. Ivan Fistonić, član Savjetodavnog odbora Europskog društva za menopauzu i andropauzu (EMAS), te član Upravnog odbora Hrvatskog društva za menopauzu Hrvatskog liječničkog zbora.