Mladolik izgled za dug život

Znanstvenici su dokazali da ljudi koji izgledaju puno mlađe od stvarne dobi imaju velike izglede da budu dugovječni. Naime, oni su zatražili od pacijenata da im daju fotografije samih sebe radi vođenja medicinske evidencije i utvrđivanja povezanosti izgleda sa zdravstvenim stanjem.

Profesor Kaare Christensen sa Sveučilišta Southern Denmark odlučio je provjeriti koliko istine ima u tvrdnjama da izgled osobe govori puno toga o njenom zdravlju. S kolegama je promatrao blizance kako bi odredio je li pretpostavljena dob – koliko drugi misle da imate godina – na neki način povezana s preživljavanjem kao i tjelesnim funkcioniranjem te radom mozga.

Istraživači su istražili i dokaze vezane uz kromosome i DNK te na koji način oni određuju dugovječnost. Na kraju se ispostavilo da je najbolji način ispitivanja jednostavan pogled u ogledalo.

– To je lako objasniti jer ljudi koji su imali težak život vjerojatnije će umrijeti ranije, a njihov život se odražava na licu, kaže Christensen.

Inače, istraživanje je provedeno još 2001. kad je 1,826 Danaca u dobi od 70 godina i više prošlo tjelesna i kognitivna testiranja i kad su im fotografirana lica. Skupina procjenitelja, koja nije znala koliko godina ispitanici imaju, pokušavala je odrediti na temelju fotografija njihovu dob. Zatim su podatci o smrti iskorišteni kako bi se pratila stopa preživljavanja blizanaca tijekom narednih sedam godina, piše portal British Medical Journal.

Dakle, zaključak je da što je veća razlika u pretpostavljenoj dobi između blizanaca to je vjerojatnije da će onaj koji izgleda starije umrijeti ranije.

Osim toga, Christensen je ispitivao i telomere, malene dijelove kromosoma koji štite DNK od upala i ostalih procesa starenja. Što ima duže telomere vjerojatnije je da je osoba biološki zdravija i mlađa. Ipak, misli da je dovoljno pogledati se u ogledalo ili u nečije lice i već možete pretpostaviti mnogo toga. No, postavilo se pitanje estetske kirurgije – što ako su neki ispitanici prošli operaciju zatezanja lica i sl.? Profesor uvjerava da je to neubrojen čimbenik jer u području njegova istraživanja u Danskoj ljudi nisu skloni ići pod nož radi toga.

www.metro-portal.hr