Izloženi ste verbalnom vrijeđanju, ponižavanju, degradiranju od strane jedne ili više osoba. Osjećate se manje vrijednim, gubite dostojanstvo, dežurni ste krivac za sve loše stvari koje se dogode u firmi. Sve skupa „gutate“ i mislite da će tome doći kraj. Izloženi ste mobingu? U koliko ga na vrijeme ne spriječite doći će do psihosomatskog i depresivnog poremećaja, sindroma izgaranja na poslu. Nakon višegodišnjeg teroriziranja postoji mogućnost obolijevanja od kroničnih bolesti i poremećaja te napuštanja posla.
Što je mobing?
Mobing je zlostavljanje na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu.
Mobing se obično pokazuje kroz verbalno vrijeđanje, zastrašivanje, degradiranje, ponižavanje, a rjeđe fizički kontakt. Naziv dolazi od engleskog glagola « to mob» što znači nasrnuti i imenice «mob» što znači gomila, puk.
Dvije vrste mobinga
1. Horizontalni koji se odvija između radnika koji su na jednakoj poziciji u hijerarhiji
2. Okomiti koji se odvija između pretpostavljenog i jednog ili više podređenih radnika.
Mobing često nastaje iz sukoba među suradnicima kojima započinju loši međusobni odnosi. Izvorni sukob se zaboravlja, a netrpeljivost ostaje.
Potisnuta agresija pretvara se u teroriziranje i žrtva se počinje osjećati manje vrijednom, gubi svoje dostojanstvo. Dolazi do samookrivljavanja žrtve i osamljenosti. Žrtve najčešće ne pričaju što se dešava jer se srame i boje se da im drugi ne bi vjerovali. Žrtva postaje dežurni krivac za sve propuste i neuspjehe. Kod žrtve se pojavljuje psihosomatski i depresivni poremećaj, sindrom izgaranja na poslu. Nakon višegodišnjeg teroriziranja obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja te napuštaju posao.
Primjeri mobinga
Profitiraj.hr
Što je mobing?
Mobing je zlostavljanje na radnom mjestu kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu.
Mobing se obično pokazuje kroz verbalno vrijeđanje, zastrašivanje, degradiranje, ponižavanje, a rjeđe fizički kontakt. Naziv dolazi od engleskog glagola « to mob» što znači nasrnuti i imenice «mob» što znači gomila, puk.
Dvije vrste mobinga
1. Horizontalni koji se odvija između radnika koji su na jednakoj poziciji u hijerarhiji
2. Okomiti koji se odvija između pretpostavljenog i jednog ili više podređenih radnika.
Mobing često nastaje iz sukoba među suradnicima kojima započinju loši međusobni odnosi. Izvorni sukob se zaboravlja, a netrpeljivost ostaje.
Potisnuta agresija pretvara se u teroriziranje i žrtva se počinje osjećati manje vrijednom, gubi svoje dostojanstvo. Dolazi do samookrivljavanja žrtve i osamljenosti. Žrtve najčešće ne pričaju što se dešava jer se srame i boje se da im drugi ne bi vjerovali. Žrtva postaje dežurni krivac za sve propuste i neuspjehe. Kod žrtve se pojavljuje psihosomatski i depresivni poremećaj, sindrom izgaranja na poslu. Nakon višegodišnjeg teroriziranja obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja te napuštaju posao.
Primjeri mobinga
- Idealne žrtve su odgovorne, motivirane osobe, savjesne i osjetljive na priznanje i kritiku, čija reakcija na nepravedno okrivljavanje rezultira povećanim naporom da zadovolji zlostavljača. Žrtva je u dvojbi da li je dobro obavila posao.
- Mobing se može lako prepoznati, ali je ponekad teško razlučiti dali se radi o strogom i autoritativnom šefu ili je to maltretiranje. Ukoliko ima dileme osoba se treba zapitati da li bi većina ljudi koju poznajete takav postupak ili izjavu smatrala neprihvatljivom.
- U radnom okruženju žrtva teško dolazi do riječi, ili je često prekidana.
- Postaje objektom zlonamjernih glasina i ogovaranja, često je isključena iz društvenog života na poslu.
- Zastrašivanje, podcjenjivanje, omalovažavanje, stalno kritiziranje
- Izbjegavanje davanja zahtjevnijih poslova, te davanje samo besmislenih zaduženja ispod kvalifikacijske razine
- Stalno mijenjanje uputa za rad i postavljanje nemogućih rokova.
- Upotreba prostih i uvredljivih šala
- Nezasluženo kažnjavanje i vikanje.
- Nadziranje i neuobičajeno pojačana kontrola.
- Onemogućavanje izvršavanja radnih obveza, napredovanja, usavršavanja.
- Čest primjer je da se radniku odredi radno mjesto daleko od doma i on je prisiljen dati otkaz.
- Poslodavac i zaposlenici trebaju biti upoznati s pojmom mobinga i njegovih posljedica, te raditi na suzbijanju mobinga i prevenciji, prvenstveno edukacijom
- Ako osoba ima osjećaj da je žrtva zlostavljanja na poslu treba zabilježiti vrijeme događaja sa što više detalja, svjedoka.
- Žrtva bi se trebala obratiti osobi u radnoj sredini u koju ima povjerenja, sindikatu, inspektoru rada i odlučno zlostavljaču reći pred svjedokom da njegovo ponašanje nije prihvatljivo. Izvan radne sredine treba obavijestiti liječnika medicine rada s kojim poslodavac ima ugovor ili svom liječniku opće medicine.
- Nikad ne vraćati istom mjerom.
- Problem mobinga treba spriječiti preventivnim programima koje bi svaka uprava poduzeća trebala primjenjivati.
- Programi bi trebali jasno navoditi kakvo ponašanje se smatra mobingom i biti primjenjivi na sve osobe vezane uz tvrtku. Bitno je odrediti posljedice za takvo ponašanje i ohrabriti prijavljivanje bilo kakve vrste nasilja. Radniku treba stvoriti sigurnost da neće biti izoliran ili trpjeti zbog prijave takvog ponašanja.
- Trebaju se odrediti točne procedure u slučaju zlostavljanja, te osigurati i održati tečajeve kako bi svi bili upoznati sa posljedicama. Nakon donošenja pravilnika i procedura tvrtka bi trebala osigurati nadzor kako bi bila sigurna da se isti provode na propisan način.
Profitiraj.hr
You must be logged in to post a comment Login