Moždani udar je na 2. mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj. Podaci govore da 15 milijuna ljudi diljem svijeta na godinu doživi moždani udar, a njih gotovo šest milijuna umre od posljedica. Nemojte biti dio statistike i pročitajte članak o prevenciji moždanog udara do kraja…
Primarna prevencija moždanog udara
(prema preporukama AHA/ASA 2011.g.)
Moždani udar označava poremećaj cirkulacije uzrokovan moždanim infarktom ili netraumatskim moždanim krvarenjem. Moždani udar može nastupiti bez obzira na bolesnikovu dob, ali se prevalencija i incidencija s dobi povećavaju. Prevencija označava postupke koji se poduzimaju u bolesnika da bi se spriječio nastanak moždanog udara.
Dijeli se na primarnu i sekundarnu prevenciju. Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu zadobile moždani udar, te je kod njih osobito važno identificirati čimbenike rizika za nastanak moždanog udara.
Ovdje ću prvenstveno govoriti o čimbenicima rizika na koje se može utjecati:
- povezani sa stilom/načinom života: pušenje, tjelesna neaktivnost i pretilost, nezdrava prehrana, uporaba oralnih kontraceptiva, hormonska nadomjesna terapija
- bolesti i bolesna stanja: hipertenzija, srčane bolesti (fibrilacija atrija, ostale srčane aritmije, bolesti srčanih zalistaka, opsežni infarkti srca, kardiomiopatija…), znatna stenoza karotidnih arterija (stenoza>75 % lumena), povišen kolesterol, dijabetes melitus, vaskulitisi, anemija srpastih stanica.
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati
Hipertenzija
Liječenje povišenog krvnog tlaka znatno smanjuje rizik za moždani udar. U studijama je dokazano da antihipertenzivna terapija kojom se postiže sniženje dijastoličkog tlaka za 5-6 mmHg tijekom 5 godina smanjuje incidenciju moždanog udara za 40% u hipertoničara srednje ili starije životne dobi.
Potrebno je održavati vrijednosti krvnog tlaka nižim od 140/90 mmHg. Ako je prisutan i neki drugi čimbenik rizika (npr. šećerna bolest) tada krvni tlak treba održavati nižim od 130/80 mmHg.
Pušenje
Pušenje povisuje rizik za nastanak moždanog udara. Dokazana je ovisnost o dozi, te se rizik povećava s brojem popušenih cigareta. Također se preporuča izbjegavati pasivno pušenje.
Dijabetes melitus
U osoba sa šećernom bolesti utvrđena je dvostruko više smrtnost nakon moždanog udara u odnosu na osobe bez šećerne bolesti.
U osoba s dijabetesom preporuča se redovita kontrola krvnog tlaka i liječenje hipertenzije lijekovima iz grupe ACE-inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora. Primjena statina (lijekova za sniženje kolesterola) preporučuje se u osoba s dijabetesom i dodatnim čimbenicima rizika u primarnoj prevenciji moždanog udara.
Dodavanje fibrata (lijekovi za sniženje triglicerida) u terapiji sa statinima u osoba s dijabetesom nije se pokazalo korisno u smanjenju rizika za moždani udar. Primjena aspirina u primarnoj prevenciji nije pokazala povoljan učinak u osoba s dijabetesom, iako može biti korisna u osoba s viskom rizikom za srčanožilne bolesti.
Dislipidemija
Postoji pozitivna povezanost između povišenih vrijednosti kolesterola i učestalosti moždanog udara, dok je viša razina HDL-kolesterola povezana sa smanjenjem rizika za moždani udar. Opće mjere za liječenje povišenih vrijednosti kolesterola u plazmi su promjena načina prehrane, kontrola tjelesne težine, tjelovježba, smanjenje konzumacije alkohola i kontrola drugih bolesti (npr. šećerna bolest i hipertenzija). Mogu se propisati lijekovi koji smanjuju razinu lipida, a analiza objavljenih studija pokazala je da primjena statina smanjuje relativni rizik za moždani udar za 29%.
Lijekove za snižavanje razine kolesterola u plazmi treba preporučiti onim bolesnicima u kojih uz držanje odgovarajuće dijete nije bilo moguće smanjiti razinu kolesterola, odnosno u kojih je UK veći od 6,2 mmol/l, LDL-K veći od 3,3, mmol/l, ili HDL manji od 0,87 mmol/l.
Fibrilacija atrija
Fibrilacija atrija povisuje učestalost moždanog udara za otprilike pet puta. Primjenom peroralnih antikoagulanasa može se smanjiti rizik za moždani udar za oko 70% U bolesnika mlađih od 65 godina s fibrilacijom atrija preporučuje se u sklopu prevencije uvesti terapiju peroralnim antikoagulansima. Bolesnici stariji od 65 godina koji imaju izoliranu fibrilaciju atrija i oni koji iz bilo kojeg razloga ne mogu uzimati peroralne antikoagulanse mogu uzimati acetilsalicilnu kiselinu u dozi od 100-300 mg.
Ostale bolesti srca
Prema ACC/AHA smjernicama liječenje bolesti srčanih zalistaka, nestabilne angine, kronične stabilne angine i akutnog infarkta miokarda potrebno je za smanjenje rizika za moždani udar.
Znatna stenoza karotidnih arterija
U bolesnika s asimptomatskom karotidnom stenozom treba liječiti čimbenike rizika na koje se može utjecati te preporučiti promjenu životnog stila i medikamentnu terapiju.
Primjena aspirina zajedno s karotidnom endarterektomijom (CEA) ili stentiranje preporučuje se ako nema kontraindikacija u strogo selekcioniranih bolesnika koji imaju minimalno stenozu 60% s pomoću angiografije, 70% s pomoću doplera.
Oralni kontraceptivi
Dokazano je da uzimanje oralnih kontraceptiva (osobito s viskom sadržajem estrogena) povećava rizik za nastanak moždanog udara u žena koje imaju i druge čimbenike rizika (žene starije od 35 godina, hipertenzija, pušenje). Povećan je rizik i za subarahnoidalno krvarenje. Za žene koje se odluče na uzimanje oralnih kontraceptiva unatoč povećanom riziku, intenzivno liječenje čimbenika rizika za moždani udar može biti korisno. Još uvijek nije jasno povećavaju li oralni kontracepitivi s malom dozom estrogena povećavaju rizik nastanak moždanog udara.
Postmenopauzalna hormonska terapija
Za žene s moždanim udarom ili TIA-om postmenopauzalna hormonska terapije se ne preporučuje.
Prehrana
Prehrana može utjecati na krvni tlak, koji je glavni modificirajući čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Povećan unos soli, nizak unos kalija, prekomjerna tjelesna težina i pretjerano konzumiranje alkohola mogu povisiti krvni tlak, a time i rizik za nastanak moždanog udara.
Preporučuje se prehrana bogata voćem, povrćem (5 obroka dnevno), redukcija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masnoća, nizak unos prehrambenih namirnica koje sadrže zasićene masti. Preporučuje se mediteranska prehrana koja se koristi biljnim uljima, osobito maslinovim. Količina mesa je ograničena, a umjesto njega se uzima riba, povrće i voće.
Konzumiranje malih količina alkohola, osobito vina može smanjiti rizik za ishemijski moždani udar, dok konzumiranje velikih količina alkohola povećava učestalost hemoragijskog moždanog udara, jetrene bolesti i povećava razinu lipida u plazmi.
Tjelesna neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina
Povećana tjelesna aktivnost povezana je sa smanjenjem rizika za moždani udar i u muškaraca i u žena. Abdominalni (pojasasti) tip pretilosti značajan je neovisni čimbenik rizika za nastanak moždanog udara. Preporučuje se umjerena fizička aktivnost u trajanju od barem 150 minuta tjedno (2 sata i 30 minuta) ili 75 minuta tjedno pojačane fizičke aktivnosti.
[box style=”0″]
Piše: dr. Slavka Bogdan, spec. Neurolog, Pročelnica Odjela neurologije Poliklinike Medikol
Poliklinika Medikol
Voćarska 106
T: 01 4594 760
Besplatan info telefon 0800 78 78
[/box]