Trenutačna nezaposlenost u Hrvatskoj velika je i zabrinjavajuća, govore nam podaci koji dolaze iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Recesija je ipak urodila plodom pa je tako nezaposlenost veća za 16,6 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Trenutačno su na Zavodu evidentirane 259.193 nezaposlene osobe, odnosno 8.188 osoba (3,3 posto) više nego prethodni mjesec.
Iako nezaposlenost sve jednako kosi, od ukupnoga broja nezaposlenih u rujnu 2009. bilo je 151.417 žena, s udjelom od 58,4 posto, prema 41,6 posto nezaposlenih muškaraca.
Osim po spolu, nezaposlenost je različita i po struci i školovanju. Tako je 33,8 posto njih ima završenu trogodišnju školu, a slijede ih osobe sa završenom četverogodišnjom strukovnom školom i gimnazijom te osnovnom školom. Najmanje je nezaposlenih sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to s fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom 11.589 ili 4,5 posto te s prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem 9.426 ili 3,6 posto.
Što nakon turističke sezone?
Turizam kao svojevrsna grana spasiteljica u ljetnim mjesecima nudi makar privremeno zaposlenje brojnim nezaposlenima. Tako je u prvih devet mjeseci 2009. godine na sezonskim poslovima zaposleno 24.448 osoba ili 25,9 posto od ukupnoga broja zaposlenih. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupan broj zaposlenih sezonskih radnika povećan je za 3,2 posto.
Promatrano po djelatnostima, sezonsko je zapošljavanje najviše zastupljeno u pružanju smještaja te pripremi i posluživanju hrane (51,5 posto), trgovini na veliko i malo (10,9 posto), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (9,4 posto) te u prerađivačkoj industriji (7,2 posto).
Zapošljavanje je bilo najizraženije u Splitsko-dalmatinskoj (3.540 ili 14,5 posto), Osječko-baranjskoj (2.410 ili 9,9 posto), Istarskoj (2.245 ili 9,2 posto), Dubrovačko-neretvanskoj (2.053 ili 8,4 posto) te Primorsko-goranskoj županiji (1.986 ili 8,1 posto).
Ipak, što nakon što prođe ljeto? Iako turistička sezona u nekim dijelovima Hrvatske nije potpuno završila pa nema konkretnih podataka, ono što smo dobili iz HZZ-a jest da je među novoprijavljenim osobama koje su u rujnu došle na evidenciju najviše njih iz trgovine na veliko i malo (4.760 ili 21,4 posto), pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (4.381 ili 19,7 posto), prerađivačke industrije (4.005 ili 18,0 posto) te građevinarstva (2.290 ili 10,3 posto). Konkretni uspjesi i procjene turističke sezone što se tiče nezaposlenosti tek se očekuju.
Iako nezaposlenost sve jednako kosi, od ukupnoga broja nezaposlenih u rujnu 2009. bilo je 151.417 žena, s udjelom od 58,4 posto, prema 41,6 posto nezaposlenih muškaraca.
Osim po spolu, nezaposlenost je različita i po struci i školovanju. Tako je 33,8 posto njih ima završenu trogodišnju školu, a slijede ih osobe sa završenom četverogodišnjom strukovnom školom i gimnazijom te osnovnom školom. Najmanje je nezaposlenih sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to s fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom 11.589 ili 4,5 posto te s prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem 9.426 ili 3,6 posto.
Što nakon turističke sezone?
Turizam kao svojevrsna grana spasiteljica u ljetnim mjesecima nudi makar privremeno zaposlenje brojnim nezaposlenima. Tako je u prvih devet mjeseci 2009. godine na sezonskim poslovima zaposleno 24.448 osoba ili 25,9 posto od ukupnoga broja zaposlenih. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupan broj zaposlenih sezonskih radnika povećan je za 3,2 posto.
Promatrano po djelatnostima, sezonsko je zapošljavanje najviše zastupljeno u pružanju smještaja te pripremi i posluživanju hrane (51,5 posto), trgovini na veliko i malo (10,9 posto), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (9,4 posto) te u prerađivačkoj industriji (7,2 posto).
Zapošljavanje je bilo najizraženije u Splitsko-dalmatinskoj (3.540 ili 14,5 posto), Osječko-baranjskoj (2.410 ili 9,9 posto), Istarskoj (2.245 ili 9,2 posto), Dubrovačko-neretvanskoj (2.053 ili 8,4 posto) te Primorsko-goranskoj županiji (1.986 ili 8,1 posto).
Ipak, što nakon što prođe ljeto? Iako turistička sezona u nekim dijelovima Hrvatske nije potpuno završila pa nema konkretnih podataka, ono što smo dobili iz HZZ-a jest da je među novoprijavljenim osobama koje su u rujnu došle na evidenciju najviše njih iz trgovine na veliko i malo (4.760 ili 21,4 posto), pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (4.381 ili 19,7 posto), prerađivačke industrije (4.005 ili 18,0 posto) te građevinarstva (2.290 ili 10,3 posto). Konkretni uspjesi i procjene turističke sezone što se tiče nezaposlenosti tek se očekuju.
In this article:HZZ, nezaposlenost, struka, turistička sezona, zavod za zapošljavanje
Click to comment
You must be logged in to post a comment Login