Novi Sad: I prije nego sam ga upoznala, znala sam da ćemo kliknuti otprve

U Novom Sadu nedavno je održan 19. EXIT, najveći ljetni festival u regiji, za kojeg ste morali čuti. Ako ne prije, sigurno 2007. godine kad je u Londonu izabran kao najbolji europski festival. No, znate li kako je EXIT dobio ime?

Dvijetisućite godine u Srbiji su se održavali izbori, a kako bi potaknuli mlade da izađu i glasaju za promjenu, organizatori EXIT festivala nazvali su ga upravo tako. Poruka „Izađi!“ je urodila plodom i vlast u Srbiji je doživjela promjenu, a EXIT je Novi Sad stavio na kartu gradova koje morate posjetiti. Ove godine glavni grad Autonomne pokrajine Vojvodina je i Europska prijestolnica mladih, pa je velika pažnja posvećena sadržajima koji im se nude, a koji su bili predstavljeni i na nedavno održanom OPENS Youth Fairu, sajmu mladih.

Petrovaradinska tvrđava

Dovoljno da zaključim kako je Novi Sad grad studenata (drugo Sveučilište po veličini u Srbiji, poslije Beograda) koji otvorena srca dočekuje i zadržava mlade ljude, a posljednjih je godina i vrlo omiljeno mjesto za život mladih IT stručnjaka. No, Novi Sad nije samo grad EXIT festivala i nudi puno više od četiri dana sjajne zabave na Petrovaradinskoj tvrđavi. Novi Sad je i grad kulture (2021. godine okitit će se i titulom Europske prijestolnice kulture), ali i ono što Guštericu najviše privlači, grad u kojem se jako fino jede, a onda se kalorije lako mogu potrošiti na obližnjoj Fruškoj gori. Ovaj je kraj bogat restoranima i salašima, i teško da ćete pogriješiti gdje god došli, a mi smo posjetili dva restorana u koja bi se trenutno vratili.

Uređenju interijera restorana Sokače posvećena je velika pažnja

Svadbarski kupus, salate i sjajne sarmice u kiselom mlijeku samo su dio tradicionalne hrane

U samom gradu, u ulici Pavla Papa, smjestio se restoran Sokače New Way. Maštovito uređen restoran u kojem dominira stilski namještaj, ali i mnogo efektnih detalja, nudi tradicionalnu hranu, a najpoznatiji je po svojim specijalitetima s roštilja, osobito ćevapima, uštipcima, pljeskavicama, kobasicama i ”vešalicama”, ali i drugim delicijama nacionalne kuhinje poput svadbarskog kupusa, graha prebranca ili sarmica s kiselim mlijekom koje su mene apsolutno oduševile. U Novom Sadu se uistinu ne morate bojati da ćete ostati gladni, ovdje se jede natenane, sasvim polako, i uživa se u svakom zalogaju.

Stilski namještaj restorana dodatno je nacifran detaljima

Grah prebranac, pečene paprike i odličan roštilj zaštitni su znak restorana Sokače

Imate li vremena, obavezno, ali zaista obavezno posjetite mjesto apsolutnog hedonizma, Salaš 137 u Čeneju, mjestu 10-ak km udaljenog od Novog Sada. Dočekat će vas divan ambijent, sjajna hrana, prekrasna priroda i vlasnik Aleksandar Samardžija koji je 1996. godine kupio ovaj 230 godina star salaš nakon što je razgledao više od 400 vojvođanskih salaša. 23 godine kasnije Salaš 137 mjesto je na kojemu se slave rođenja, vjenčanja, snimaju spotovi, kojeg posjećuju međunarodne zvijezde, ali i mjesto na kojem svoje prijeme održavaju veleposlanici drugih država.

Na salašu se predjela jedu na natenane

Objed na salašu počinje rakijom od dunje

No, pored svega toga, to je i mjesto vrhunske gastronomije u kojem objed počne projama, kulenom, ajvarom, seoskim čekićem (suha šljiva omotana hrskavom slaninom), salatom od plavog patlidžana, paprike i milerama, pa apsolutnim savršenstvom – ‘pečeni beli luk’ s medom, limunom i maslinovim uljem, pa nastavlja ‘rinflajšom’ – juha od peradi, junetine i kostiju s hrenom, kuhanim krumpirom i mrkvom uz koju se serviraju umaci od kopra, višnje i rajčice. Po želji potpisnice ovih redaka, na stol su stigle i brzle s roštilja, ali i moj još jedan adut sa Salaša 137 – pohane otkoštene i odmašćene svinjske nogice. Maestralno!

Rinflajš, juha od peradi, junetine i kostiju s hrenom, kuhanim krumpirom i mrkvom uz koju se serviraju umaci od kopra, višnje i rajčice

Ostatak ekipe uživao je u telećoj koljenici s mladim krumpirom, Karađorđevoj šnicli, prebirancu, ječmu s povrćem…

Uistinu ne čudi da objed na salašu traje nekoliko sati, a ako vam nakon svega ostane mjesta, za desert odaberite koh ili najljepše šnenokle koje sam vidjela (oči jesu bile veće od želuca, ali razum je ipak prevladao). Ili preskočite desert, jer sve što ste pojeli taman će vam se slegnuti do povratka u Novi Sad i posjet slastičarnici Vremeplov u kojoj možete probati jedinu tortu koja nosi ime poznate glumice Mire Banjac koja je u Vremeplovu redovita gošća i koja je za svoj 80. rođendan, prije nepunih 10 godina, upravo ovdje naručila tortu od 80 kg.

Brizle s roštilja, ječam s povrćem, pohane svinjske nogice, frah prebranac i Karađorđeva šnicla

Nakon proslave rođendana ova čokoladna bomba u kojoj se osjeća i naranča, ostala je u stalnoj ponudi slastičarnice i godišnje se proda više od 1300 kg Mirine torte. Sve te divne kalorije valja i negdje potrošiti, a u blizini Novog Sada nalazi se i Fruška gora s brojnim planinarskim i biciklističkim stazama, izletištima, ali i nevjerojatnom spomeničkom baštinom u kojoj se posebno ističu pravoslavni manastiri, njih dvadesetak. Nažalost, vremenski okviri nisu dozvoljavali dužu šetnju stazama (ali postoji već ideja o povratku na jesenski planinarski maraton u listopadu ove godine), no vremena je bio dovoljno za posjetiti dva manastira i jedan ranč.

Slastičarnica Vremeplov i torta Mira Banjac

Manastir Staro Hopovo, posvećen Sv. Pantelejmonu, jedna je od najmanjih, ali zahvaljujući svojoj ljepoti zasigurno i najupečatljivijih manastira Fruške gore. U njegovoj blizini nalazi se i danas aktivan ženski manastir Novo Hopovo u kojem borave tri monahinje. Ako ogladnite za vrijeme posjeta Fruškoj gori, predlažem posjet jednom sasvim drugačijem ranču, ranču Dobro prase, u kojemu ćete uživati u zdravim vegetarijanskim i veganskim jelima. Štoviše, ako vam se svidi, možete ih na istom mjestu naučiti i kuhati ili se odlučiti za neki od cjelodnevnih izleta poput Šumske tržnice na kojemu ćete se upoznati sa samoniklim jestivim i ljekovitim biljem Fruške gore.

Manastir Staro Hopovo na Fruškoj gori

Manastir Staro Hopovo na Fruškoj gori

Ili Rančerskog dana tijekom kojeg ćete se pridružiti Sanji i Draganu u njihovim svakodnevnim obvezama. Za što god se odlučili sigurna sam da ćete osjetiti benefite dana provedenog u prirodi. Multikulturalni Novi Sad sa svojim okolicom i ljudima koji će vas dočekati sa širokim osmijehom i otvorenog srca izvrstan je odabir za jedan produženi vikend, pa čak i u ovim ljetnim mjesecima. Jer, zaželite li se rashladiti moći ćete i to učiniti na novosadskom Strandu, plaži i kupalištu na Dunavu na koje su Novosađani izuzetno ponosni.

Na ranču Dobro prase obroci su veganski i vegetarijanski

Jedini problem kod Novog Sada je planirati povratak već sada, dok je sezona na Strandu otvorena , ili pričekati listopad i Planinarski maraton na Fruškoj gori? Ma o tome ću dok slušam kako ‘iznad Novog Sada đavo pali svoja kandila’ u što sam se i sama uvjerila te tople svibanjske večeri…

Dok iznad Novog Sada đavo pali svoja kandila…

Tekst: Lucija Biondić aka Gušterica