Obrazovni sustav: Što to ima Finska?

Obrazovni sustav smatra se vrlo važnim svugdje u svijetu, ali nije svuda isti. Istočnoazijske zemlje nastavljaju prestizati ostale. Jeste li znali da djeca u Južnoj Koreji često pohađaju školu sedam dana u tjednu? Svi ti obrazovni sustavi cijene rad više od naslijeđene „pameti“, imaju jasno postavljene ciljeve, snažnu kulturu odgovornosti i uključivanja zajednice u obrazovanje.

Skandinavske zemlje, s tradicionalno velikim uspjesima, gube prednost. Finska, predvodnik u 2012. godini, pala je na peto mjesto, a Švedska se s 21. mjesta spustila na 24. Znatno poboljšanje postigli su Rusija i Poljska. Naglašavamo kako je stopa pismenosti u Rusiji oko 100 posto. 54 posto ruske radne snage ima diplomu fakulteta, što je najveći svjetski uspjeh što se tiče visokog obrazovanja.

Što to ima Finska, a mi nemamo?

Finska, mala zemlja s populacijom od 5.5 milijuna ljudi, konstantno se po rezultatima svrstava među najboljih 5 u tim kategorijama, što ju čini najboljom u obrazovanju u Europi i jednu od najjačih u svijetu.

Iako je skoro nemoguće reći da je obrazovni sustav jedne određene zemlje najbolji na svijetu, zemlja koja konstantno ima ekstremno dobre rezultate na testovima Programa za međunarodnu ocjenu učenika (PISA) iz matematike, čitanja i znanosti, iznenadit će mnoge.

10. Djeca imaju snažnu startnu poziciju

Jedan od razloga zbog kojih su Finske škole u mogućnosti isporučiti izvrsne rezultate je taj što djeca u Finskoj započinju školovanje s jakim temeljima, piše Toptenz. Finska vlada daje brojne potpore da pomogne obiteljima, počevši s poznatim „beba paketom“ koji sadrži odjeću, knjige i druge potrepštine za bebe u prvih godinu dana, koju svaka trudnica u Finskoj dobiva besplatno.

Novopečeni roditelji imaju brojne mogućnosti da provode vrijeme sa svojim djetetom; majke dobivaju 4 mjeseca plaćenog roditeljskog dopusta, a postoji i dodatni 6-mjesečni period dopusta na raspolaganju majkama ili očevima, također potpuno plaćen.

9. Vrhunski učitelji s dugotrajnim obrazovanjem

U Finskoj se na podučavanje gleda kao na vrlo poželjno zanimanje; na nastavnike se gleda kao na jednake s ostalim zanimanjima poput odvjetnika i liječnika. Magistarska diploma temeljena na istraživanju (u potpunosti plaćena od strane finske države) je pretpostavka za položaj nastavnika, a konkurencija za primanje u vrhunske nastavničke programe zna biti oštra.

8. Visoka razina autonomije nastavnika

Budući da ima radnu snagu u obrazovnoj djelatnosti sastavljenu od najboljih i najpametnijih članova društva koji su dugotrajno obrazovani za svoje uloge, olakšava finskoj vladi (i društvu) da osigura nastavnicima visok stupanj autonomije u svojim učionicama.

Nastavnicima je dana velika sloboda da testiraju inovativne pristupe poučavanju, poput razvoja kurikuluma „matematike u prirodi“ ili stvaranja partnerstva s drugim učiteljima kako bi primijenili timsku strukturu poučavanja.

7. Izdašni fondovi za pomoć slabijim učenicima da uhvate korak

Neki kritičari široke primjene Finske strategije obrazovanja ukazuju na relativno homogenu populaciju u Finskoj i izostanak nekih problema s kojima se učenici u školama drugih zemalja suočavaju. Na neki način su u pravu; Finska snažna mreža socijalnih usluga znači da čak i najsiromašnija djeca u Finskoj nisu žrtve nekih ograničenja siromaštva – gotovo sva Finska djeca imaju adekvatnu prehranu, stanovanje i zdravstvenu skrb.

6. Nastavnici ne poučavaju za test (jer ne postoji test)

Unatoč činjenici da Finska djeca rutinski postižu vrhunske rezultate na međunarodnim testovima iz matematike i čitanja, standardizirani test nije dio Finskog obrazovnog sustava. Jedini zadani standardizirani test za Finske učenike dolazi na kraju zadnje godine srednje škole. Prije toga može postojati opcionalni test na lokalnoj razini, ali rezultati nisu javni i preuveličavani od strane nastavnika, škola, roditelja ili medija.

Nepostojanje naglaska na standardiziranim testovima znači da finski nastavnici imaju veliku fleksibilnost u strukturiranju svojih lekcija (npr. u osnovnoj školi nastavnik se može jedan tjedan fokusirati primarno na znanost ako ocijeni da su djeca posebno zainteresirana za tu temu) i imaju slobodu da evaluiraju napredak njihovih učenika koristeći individualizirana mjerenja.

5. Djeca kreću u školu kasno

Ovo se može činiti oprečnim – kako manje školovanja može proizvesti bolje obrazovne rezultate? Finska dokazuje da je to moguće – djeca u Finskoj ne kreću u školu prije nego napune 7 godina (iako skoro opći predškolski odgoj počinje sa 6 godina).

Osim ako djeca ne pokažu interes i volju, ne očekuje s od njih da uče čitati u vrtiću, pristup koji ima pokriće u istraživanju koje pokazuje manjak dugoročnih koristi za djecu koja uče čitati u vrtiću. Jedan finski ravnatelj smatra da ovaj opušteni pristup učenju više odgovara potrebama i sposobnostima njegovih najmlađih učenika.

4. Zabava i igra su dio kurikuluma

Arja-Sisko Holappa, savjetnica Finskog nacionalnog odbora za obrazovanje, ističe važnost koju finske škole pridaju užitku učenja kod djece i kaže „Postoji stara finska uzrečica. Stvari koje naučite bez užitka brzo ćete zaboraviti“. Kako bi održala korak s tom filozofijom, svaka finska škola ima tim koji je posvećen unaprjeđenju dječje sreće u školi.

3. Svi pohađaju javnu školu

Jedna od najneobičnijih, a neki bi rekli i najzanemarenijih aspekata finskog školskog sistema je gotovo univerzalno pohađanje javnih (državnih) škola. Postoji jako mali broj nezavisnih škola u Finskoj, a čak i one su financirane javnim novcem i zabranjeno im je naplaćivanje školovanja.

2. Finska djeca imaju svijetlu budućnost, kreiranu prema njihovim prednostima i interesima

Finski školski sistem je iznimno dobar u osiguravanju da učenici završe srednju školu; 93% finskih učenika maturiraju u strukovnoj ili akademskoj srednjoj školi, stopa koja je značajno viša nego u mnogim drugim razvijenim zemljama.

Sa 16 godina finska djeca koja su bila u istim „srednjim školama“ od sedme godine imaju izbor nastavka u strukovnim programima, koji ih pripremaju za rad na građevini, zdravstvenoj skrbi restoranima i administraciji kao i za upis na politehničke institute ili kreću u akademski program, koji će ih pripremiti za fakultet. Oko 43% učenika bira strukovni put.

Finski učenici koji završe srednju školu znaju da će država platiti cjelokupno njihovo obrazovanje nakon mature na jednom od 8 finskih državnih sveučilišta (ili politehničkih instituta za strukovne maturante). 66% Finaca nastavlja više obrazovanje što je jedna od najviših stopa u EU.

1. Jednakost među školama

Kao što je ovaj popis pokazao, koncept ravnopravnosti, već dugo važan u finskoj kulturi, jedan je od centralnih razloga što su finske škole toliko uspješne. Međutim, ideja ravnopravnosti u finskom školskom sistemu ide znatno dalje od toga da osigura da sva djeca imaju dobar start u životu i snažno radi na tome da slabiji učenici uhvate korak.

To ne podrazumijeva samo da se minimiziraju razlike između učenika, već i da se minimiziraju razlike između škola, što osigurava da sve škole u finskoj budu jednako kvalitetne.

 

Izvori: skolskiportal.hr; educentar.net