Pisanje kao terapija

Znate li da svaki drugi građanin Hrvatske godišnje ne pročita niti jednu knjigu? Skoro dva milijuna ljudi u našoj zemlji ne uživa u blagodatima i snazi – pisane riječi. Ovi šokantni podaci proizašli su iz istraživanja koje je za Zajednicu nakladnika i knjižara i Knjižni blok proveo GfK Centar za istraživanje tržišta, a prema kojem Hrvati u prosjeku pročitaju dvije knjige godišnje. Više od prosjeka uz knjigu se opuštaju visokoobrazovane žene mlađe od 35 godina. Tu ste i vi, naše drage čitateljice, za koje smo shvatili da volite knjige!

I dok se o snazi čitanja već sve zna, manje je poznato kako i proces stvaranja knjige (no ne samo knjige nego i bilo koje pisane forme, pa i najobičnijeg dnevnika) ima izvanredan terapijski učinak. Želite li poraditi na sebi, spoznati vlastite emocije, osloboditi se napetosti i poboljšati odnos s drugima, uzmite papir u ruke (ili tipkovnicu) i pišite, pišite, pišite…

Terapija pisanjem specifičan je oblik rada na sebi koji spada u ekspresivne terapije. Može je voditi terapeut, može se odvijati u grupi ili putem e-maila, a osobito je korisna onima koji se teško otvaraju i ne vole izravan susret s terapeutom. Međutim, neki oblik terapije pisanjem moguće je provoditi i samostalno, bez terapeuta, objašnjava psihologinja Tomica Šćavina, koja je o ovoj temi pisala u svojoj kolumni u časopisu Sensa.

Zdraviji zbog pisanja

Jedan od pionira znanstvenog istraživanja terapijskog učinka pisanja bio je američki psiholog James Pennebaker, koji je podijelio ispitanike u dvije skupine. U jednoj su bili ljudi koji su tri dana zaredom po dvadeset minuta pisali o svojim najintimnijim emocijama i proživljenim traumama, a u drugoj su grupi bili ljudi koji su pisali o nevažnim, svakodnevnim događajima koji nisu imali snažan emotivni naboj. Nakon nekoliko dana pokazalo se da su ispitanici iz prve grupe bili u znatno boljem psihofizičkom stanju od ispitanika iz druge grupe – njihov imunosni sustav bolje je funkcionirao i bili su raspoloženiji.

‘Kada čovjek ni s kim ne dijeli svoju intimu, kada se nikomu ne otvara razgovorom ili ne piše o onome što se u njemu događa, onda mu to u glavi stvara zbrku. Analiza je jedan od čestih načina kontroliranja osjećaja’, kaže Tomica Šćavina. Međutim, naglašava ova psihologinja, unutarnje propitkivanje (zašto se ovako osjećam, kako to mogu promijeniti, kako se mogu riješiti tog lošeg osjećaja) zapravo ne pomaže, nego odmaže.

Osjećaje je potrebno izraziti, a ne samo oblikovati u mislima jer tako ih samo guramo još dublje u podsvijest. Pišući o svojim osjećajima, ali i o događajima iz prošlosti koji su na nas snažno emotivno utjecali, usklađujemo um i emocije. Rečenice koje pišemo su smislene, nižu se jedna za drugom i prate određenu nit vodilju – sam taj proces u naš unutarnji svijet unosi jedan novi, smisleni red. Dakle, svaki osjećaj teži tomu da bude izražen. Potisnuti osjećaji nastaju upravo zato što ih bliža okolina, odnosno obitelj, nije prihvatila, a u procesu pisanja osjećaj prihvaćenosti je potpun. Na papir ili ekran računala možemo iznijeti svoje najveće strahove, nade, najljepše snove i najdublje traume, što nam nikad neće biti uzvraćeno povredom i uvijek će biti tu za nas.

Upute za pisanje

STVORITE SIGURNO OZRAČJE

Pisanje je najučinkovitije ako je slobodno, bez straha da će netko to pročitati.

PIŠITE BEZ PRIPREME

Samo sjednite i pišite. Počnite s time kako se osjećate. To će dovesti do spontanog povezivanja vašeg trenutačnog stanja s događajima iz prošlosti ili planovima za budućnost. Ako imate osjećaj da vam je glava prazna i ne znate kako biste počeli, i o tome možete pisati, važno je izraziti se.

NE BRINITE SE O KVALITETI

Važno je da ste bliski sa sobom. Dajte cijelog sebe u pisanje, zapisujte kako se osjećate. Kad vam ponestane riječi za direktno izražavanje, poslužite se metaforama. Budete li zapisivali svoje predodžbe služeći se metaforama koje najbolje opisuju vaše osjećaje, sigurno će nastati neke doista zanimljive priče koje ćete s vremenskim odmakom moći promatrati iz drugog kuta te pronaći u njima zanimljivu simboliku.

TRAUMATSKI DOŽIVLJAJI

Kad pišete o njima, nemojte opisivati samo događaje i slike koje su vam ostale u sjećanju, nego obratite pažnju i na osjećaje i osjete u tijelu. Povežite vanjski i unutarnji svijet, opisujući sve što se događalo i kako ste to doživjeli. Kad se pobude neke emocije, ostanite određeno vrijeme u tom stanju i nemojte pokušati pobjeći skretanjem na drugu temu. Pisanje će pobuditi potisnute osjećaje i pomoći vam da ih preradite.

ČITAJTE ONO ŠTO STE NAPISALI

To će vam pomoći da uvidite gdje ste danas u odnosu na događaje iz prošlosti. Nastojte uvidjeti razlike u svojem doživljaju svijeta, a ako se neki obrasci ponašanja ponavljaju, ubuduće im tijekom pisanja posvetite osobitu pozornost.

Izvor: sretna.hr

Nakladnička kuća Znanje, s ciljem promicanja kulture čitanja i nakladništva, organizira kulturnu manifestaciju – sajam knjige pod nazivom KNJIGE U SRCU GRADA, koja će se održati u razdoblju od 12. do 18. lipnja 2017. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu.

Darujemo jednu knjigu iznenađenja iz naklade Znanja. Što trebate?

  • U komentare ispod objavljenoga članka, na našem webu, napišite #znanje

Prijave primamo do 14. lipnja, točno u podne.

Pokloni će biti poslani samo na adrese u Hrvatskoj. Random.org bira, a dobitnici nakon objave svoje podatke s brojem telefona dostavljaju u inbox na našem Facebooku. Dobitnici će biti objavljeni u sklopu ovoga članka te dodani kao komentar na Facebook objavi.

Možete se prijaviti samo jednom!

Dobitnica: Ivana Županović Bulat