Međunarodni dan epilepsije, koji su 2015. godine inicirale međunarodne organizacije International Bureau for Epilepsy (IBE) i International League Against Epilepsy (ILAE), diljem svijeta se obilježava drugog ponedjeljka u veljači, te će se ove godine obilježiti 12. veljače.
Dakle, u ponedjeljak u ljubičastom na posao…
Epilepsija dolazi od grčke riječi „epilambanein“ što znači „napad“ ili „obuzetost“. Najstariji zapis o epilepsiji pronađen je na Babilonskoj ploči 2000 godine p.n.e. gdje je opisano više vrsta epileptičnih napadaja što će kasnije biti temelj grčkog koncepta epilepsije kao „Svete bolesti“. Hipokrat je smatrao da je epilepsija bolest mozga te tvrdio da se ne liječi magijom, već dijetom i lijekovima.
U srednjem vijeku zarazna bolest
Prema zapisima iz srednjeg vijeka smatralo se da je epilepsija zarazna bolest. U ranim kršćanskim crkvama i sinagogama bolesnici su odvajani od zdravih radi straha od zaraze. Hipokratovo shvaćanje epilepsije nije zaživjelo sve do osamnaestog i devetnaestog stoljeća. U devetnaestom stoljeću koncept epilepsije kao „bolesti mozga“ prihvaćen je u Europi i Sjevernoj Americi. Prvi antiepileptički lijek bromid uveo je Sir Charles Locock 1857. godine. Temelj modernog shvaćanja epilepsije postavio je neurolog Hughlings Jackson (1873. godine). Smatrao je da su epileptični napadaji rezultat naglih kratkotrajnih elektrokemijskih izbijanja u mozgu.
Električnu podražljivost kore mozga kod životinja i ljudi utvrdili su David Ferrier, Gustav Theodor Fritsch i Eduard Hitzig. 1920. godine njemački psihijatar Hans Berger razvija elektroencefalograf (EEG) kojim se utvrđuju električna izbijanja u mozgu. Prva bolnica za bolesnike s epilepsijom osnovana je 1957. godine u Londonu. U isto vrijeme slične bolnice su otvorene i u Njemačkoj, Nizozemskoj, Švicarskoj, Danskoj i Norveškoj.
Gotovo dvije tisuće godina smatralo se da je epilepsija uzrokovana nadnaravnim silama ili da je zarazna bolest, što je dovelo do velike socijalne stigme i diskriminacije. Osobe s epilepsijom nisu se mogle vjenčati, svjedočiti na sudu, ugovor o kupnji robe s osobom koja je bolovala od epilepsije mogao je biti poništen u roku od 3 mjeseca. 1956. godine osobe koje boluju od epilepsije nisu se mogle vjenčati u 17 država SAD-a, a tek 1980. godine ukinut je takav zakon u posljednjoj državi. Do 1970. godine u SAD-u je bilo moguće zakonski zabraniti oboljelima od epilepsije ulazak u restorane, rekreativne centre i ostala javna mjesta. U Ujedinjenom Kraljevstvu sličan zakon je ukinut 1970.godine. U nekim zemljama epilepsija je i dalje razlog za zabranu vjenčanja ili poništenje braka.
I poznati su bolovali od epilepsije
Unatoč diskriminaciji brojni istaknuti ljudi bolovali su od epilepsije: Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Papa Pio IX, Petar Veliki, Napoleon, Lord Byron, Jeanne d’Arc, Pascal, Handel, Flaubert, Paganini, Dostojevski, Nobel, Van Gogh, Gershwin, Richelieu i drugi.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća sve veća pažnja pridaje se psihološkim i socijalnim potrebama te kvaliteti života osoba s epilepsijom. Od procijenjenih oko 40 milijuna ljudi s epilepsijom, 32 milijuna nije odgovarajuće liječeno. U Hrvatskoj se obilježava Nacionalni dan borbe protiv epilepsije na dan Svetog Valentina, 14. veljače te Purple day (Ljubičasti dan) 26. ožujka, kada ljudi iz cijelog svijeta nose ljubičasto kako bi pružili podršku oboljelima od epilepsije. Ljubičasta boja je internacionalna boja epilepsije, a povezuje se s osjećajem usamljenosti koji se učestalo javlja kao posljedica društvene stigmatizacije i izolacije osoba s epilepsijom.
dr. sc. Jelena Bošnjak, dr. med., spec. neurologije
Zagreb, Voćarska 106
Tel: +385 1 4594 760
E-mail: [email protected]
Besplatan info telefon 0800 78 78
Brinimo se zajedno o Vašem zdravlju.
