Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Savjeti stručnjaka

Prehranom do kontrole šećerne bolesti

Šećerna bolest se ne razvija samo kao posljedica kontinuiranog prekomjernog unosa ugljikohidrata, već i kao posljedica prirođene disfunkcije gušterače koja luči manje količine inzulina.

Šećerna bolest se ne razvija samo kao posljedica kontinuiranog prekomjernog unosa ugljikohidrata, već i kao posljedica prirođene disfunkcije gušterače koja luči manje količine inzulina. Te manje količine inzulina znače slabiju mogućnost pospremanja glukoze u stanice i samim time povećavanje razine glukoze u krvi. Tu govorimo o šećernoj bolesti tip 1 koju nije moguće prevenirati prehranom, budući da se razvija kao posljedica nepravilnog funkcioniranja gušterače. Međutim, pravilna prehrana kod oboljelih od šećerne bolesti tip 1 ima ključnu ulogu u adekvatnom liječenju i kontroli bolesti.

Statistički je utvrđeno da svaki deseti stanovnik Republike Hrvatske godišnje oboli od jednog tipa dijabetesa. Unatoč takvoj statistici, važno je znati kako je šećernu bolest tip 2 moguće prevenirati. Ključ je u ranom usvajanju smjernica pravilne prehrane kojom će se postići poželjne razine glukoze u krvi.

Pravilna prehrana oboljelih od šećerne bolesti jest zapravo adekvatan način prehrane i za zdravu populaciju budući da podržava zdravlje i preventivno djeluje na razvoj mogućih kroničnih oboljenja.

avokado i krastavci juha

Osnovni princip pravilne prehrane jest raspodjela unosa kroz više obroka tijekom dana. To ne podrazumijeva veće količine hrane, već češća uzimanja manjih obroka. Energetske potrebe su iznimno individualne te ovise o osobnim parametrima (tjelesna masa, tjelesna visina, dob, spol, tjelesna aktivnost, zdravstveno stanje) kao i terapiji same šećerne bolesti. Preporučujem prvenstveno da provjerite svoj dnevni energetski unos kako biste ga zatim mogli izbalansirati. Možda unosite previše hrane ili odabirete krive namirnice.

Također trebalo bi pripaziti da 55-60% unesene energije bude podrijetlom iz ugljikohidrata, 10-20% iz proteina te do 30% iz masnoća.

Kod prehrambenih masnoća prednost se daje nezasićenim masnoćama kojima je bogato maslinovo i bučino ulje, orašasti plodovi, lanene i chia sjemenke te plava riba (losos, skuša, srdele, pastrva). Kod začinjavanja, ulja se trebaju koristiti u količini od 1-2 jušne žlice. Ovisno o energetskim potrebama, određuje se potrebna količina serviranja istih kroz dan. Jedno serviranje plave ribe predstavlja jedan file, te je općenita preporuka barem jednom u tjednu osigurati unos nezasićenih masnoća putem ove namirnice.

Ugljikohidrati igraju presudnu ulogu u liječenju i kontroli šećerne bolesti. Oni se, za razliku od masti i bjelančevina, najbrže probavljaju te su odgovorni za podizanje razine glukoze u krvi već 15 minuta nakon obroka. Osnovni kriterij za određivanje vrste ugljikohidrata koja se konzumira predstavlja glikemijski indeks. Hrana s visokim glikemijskim indeksom brzo i naglo podiže razinu glukoze u krvi, dok ona s nižim glikemijskim indeksom to čini postupno i sporo. Prednost se stoga u planiranju prehrane daje onim namirnicama s nižim glikemijskim indeksom, u koje spadaju namirnice koje sadrže topljiva vlakna poput integralnih žitarica, integralne tjestenine, grahorica te većina voća i povrća.

voce_tekst

U Hrvatskoj se koristi ADA sustav (American Diabetes Association) u kojem su namirnice podijeljene u 6 skupina, a unutar svake skupine se nalaze namirnice koje su međusobno slične po energetskoj vrijednosti, te sastavu ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Osnovna razlika između namirnica pojedine skupine je njihova količina i težina. S obzirom na energetske potrebe pacijenta i pridruženu terapiju, određuju se potrebne količine serviranja svake skupine namirnica u obrocima kroz dan.

Ugljikohidrate nalazimo u škrobnim namirnicama (žitarice, tjestenina, krumpir), mlijeku i mliječnim proizvodima u formi mliječnog šećera laktoze te voću i povrću. Jedno serviranje voća, npr. srednje velika jabuka sadrži 15 grama ugljikohidrata. Jedno serviranje mlijeka, u količini od 240mL sadrži 12 grama ugljikohidrata. Jedno serviranje povrća, primjerice 100 grama rajčice sadrži 5 grama ugljikohidrata.

Ovisno o tome koja se količina ugljikohidrata konzumira u obroku, potrebno je rasporediti količinu inzulina za svaki obrok. Za osobe na inzulinskoj terapiji računa se kako u prosjeku jedna jedinica inzulina pokriva 15 grama ugljikohidrata.

Općenito, osobama oboljelim od dijabetesa određuje se do 5 obroka na dan, uz individualnu potrebu uvođenja noćnog obroka zbog adekvatnije kontrole razine šećera u krvi. Tih 5 obroka podijeljeno je u 3 glavna obroka i 2 međuobroka. Međuobroci ne predstavljaju opterećenje gušterači i ne uzrokuju jače lučenje inzulina te pacijent ne osjeća glad. U 3 glavna obroka kroz dan moraju biti zastupljene adekvatne količine ugljikohidrata te proteinskih namirnica. Preporuka za unos proteinskih namirnica je 0,8 grama namirnice po kilogramu tjelesne mase. U glavnim obrocima se prednost daje škrobnim namirnicama niskog glikemijskog indeksa uz dodatan naglasak na količinu namirnice.

Na kraju, kontinuirana edukacija bolesnika o pravilnoj prehrani ima neizmjeran značaj. Pacijentu se edukacijom omogućuje slobodan izbor namirnica prilagođen terapiji te okviru njegovih energetskih potreba. Prehrana tako iz terapije prelazi u stil života koji će, osim pravilne kontrole šećerne bolesti, poboljšati i ukupnu kvalitetu života pacijenta.

Monika Fumić, mag. nutr.

Centar za prevenciju i liječenje debljine Zagreb
Dragutina Mandla 7, 10 000 Zagreb
+385 1 6397 333
[email protected]
Centar za prevenciju i liječenje debljine Čakovec
Prešernova 13, 40 000 Čakovec
+385 40 638 520
[email protected]
Ustanova za zdravstvenu skrb Medikol

Više

Savjeti stručnjaka

Još donedavno ljudi su jeli manje, a kretali se više.

Zdravstveni karton

Jabučni ocat prirodno sadrži visok udio fosfora, magnezija, kalija, kalcija i drugi minerala.

Gastronomija

Heljda je nekada, uz krumpir, bila osnovna seljačka hrana, budući je vrlo jednostavna za uzgoj jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta...

Zdravstveni karton

Crni kim bogat je bjelančevinama, antioksidansima, vitaminima (B1, B2, B3) te brojnim mineralima, poput cinka, bakra, fosfora, željeza i kalcija.

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.