Priznajte – koliko vas se htjelo podvrgnuti nekoj estetskoj operaciji. Vjerojatno bi svi htjeli nešto promijeniti na sebi. Ukoliko preživimo ono teško pubertetsko doba, mnogi se smire i prihvate svoje lice i tijelo. Zatim dolazi vrijeme kada se tijelo opet počne deformirati, jer se kile jednostavno ljepe i što smo stariji teško ih se riješiti – tada žene počnu razmišljati o drugoj vrsti estetske kirurgije. Preboljeli od krivog nosa, prištića I malih grudi okreću se liposukciji. Jeste li znali da je liposukcija najtraženiji estetski zahvat, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj? A sada saznajte još mnogo toga o ovoj temi.
Ideal ljepote kojim nas bombardiraju s raznim reklama i časopisa je nerealan. I iako smo svjesni toga i dalje težimo tome, no nije tako samo danas. Ne bi vjerovali, ali plastičnih operacija je bilo još u drevno doba. Prvi podaci o takvim zahvatima datiraju iz 700. g. p. K., a govore kako su Indijci poznavali presađivanje kože, te rinoplastiku i otoplastiku, dok su drevni Rimljani u 1. st. p. K. poznavali zahvate poput rekonstrukcije oštećenih ušiju.
Prije otkrića anestezije svi su kirurški zahvati, uključujući i estetske, bili iznimno bolni, pa su se na njih odlučivali samo oni kojima je to stvarno bilo potrebno. Otkriće penicilina označilo je novi napredak na polju estetske kirurgije, jer se time smanjila mogućnost infekcije. Plastična kirurgija tad se počela sve brže razvijati, da bi danas bila više povezana s estetskom funkcijom, nego s rekonstrukcijskim zahvatima.
Psihički poremećaj u pitanju
Veća je zanimljivost u odgovoru zašto se velik broj ljudi uopće podvrgava estetskim zahvatima. Neka istraživanja pokazuju da je riječ o nekoj vrsti psihičkog poremećaja. Tako 18% ljudi koji su se podvrgli nekom estetskom zahvatu uzimaju lijekove, najčešće antidepresive, dok je to zabilježeno kod svega 5% onih koji se nisu podvrgli nikakvom zahvatu. Plastične operacije povezane su i s nesigurnošću, odnosno s nedostatkom samopouzdanja osobe koja se na njih odlučuje. Istraživanje među ženama sa silikonskim umetcima (u SAD-u na 3.000 žena, u Kanadi na 24.000 žena) je pokazalo kako je kod tih žena zabilježena dva do tri puta veća sklonost samoubojstvu, nego kod žena koje taj zahvat nisu napravile.
To se objašnjava na nekoliko načina. Jedna mogućnost je da rupa u implantatima mijenja kemijski sastav u mozgu, potičući kod nekih žena sklonost samoubojstvu. Drugo objašnjenje je da su žene s implantatima sklonije raznim ovisnostima poput droge i alkohola, a treće da žene koje se podvrgavaju plastičnim operacijama imaju neke psihijatrijske poremećaje od ranije. S druge strane, kod većine žena koje su se podvrgnule estetskoj operaciji zabilježena je veća razina samopouzdanja, te su tada zadovoljnije svojim izgledom.
No postoji, kao i uvijek, onih koje pretjeruju, pa se zbog "umišljene ružnoće" iznova vraćaju u ordinaciju. U Hrvatskoj to nije praksa, ali vani osobe prije estetske operacije popričaju s psihologom i iskreno govore svoje motive, pa ih se u besmislenim slučajevima može odgovoriti.
Povećanje grudi, korekcija nosa, liposukcija i uklanjanje podočnjaka neke su od najčešćih operacijama kojima se godišnje podvrgne oko 3.000 Hrvata, što je relativno mala brojka budući da se na isto godišnje odlučuje preko 10 milijuna Amerikanaca. Iako se estetskim operacijama najčešće podvrgavaju žene, broj muškaraca koji traže takav zahvat raste, mada će oni o tome pričati još manje nego žene.
Moguće komplikacije
O komplikacijama koje su moguće prilikom estetskih zahvata ne govori se mnogo, no kirurzi tvrde i kako se takve komplikacije rijetko i događaju. Međutim implantati mogu napraviti probleme primjerice kod dojenja, tako što pritiskom smanjuju protok mlijeka do bradavice. Također, oko umetka se stvara novo tkivo i tvori kapsulu koja ponekad može uzrokovati stiskanje implantata, što može uzrokovati promjenu oblika dojki, ali i bol.
Zatim implantati mogu utjecati na mamografiju, budući da ona zahtijeva kompresiju grudi da bi se dobili što bolji rezultati, što povećava vjerojatnost napuknuća implantata, pa se zbog tog koriste posebne tehnike koje zahtijevaju duže trajanje snimanja i veće izlaganje rendgenskim zrakama. Prema nekim podacima jedna od četiri žene mora na dodatnu korektivnu operaciju zbog pucanja i curenja implantata, infekcije, pomicanja uslijed kontrakcija ili nakupljanja kalcijeva depozita.
Kod operacije nosa se znaju dogoditi slučajevi gdje pacijenti nakon zahvata imaju teškoća s disanjem, zbog čega je potrebna korektivna operacija, ili se pak jave infekcije koje se rješavaju antibiotskom terapijom.
Svejedno, usprkos mogućim komplikacijama i razdoblju oporavka nakon pojedinog zahvata, velik se broj ljudi ipak odlučuje na njih. Recimo kako je dobro dok zaista postoji potreba za estetskom operacijom, a problem nastaje kada se pretjera. Motiv je također bitan u cijeloj priči. Postavlja se pitanje zadovoljavate li sebe ili druge te možete li možda na neki drugi način poraditi na svom samopouzdanju i ostalim problemima umjesto odlaska pod nož.
Ideal ljepote kojim nas bombardiraju s raznim reklama i časopisa je nerealan. I iako smo svjesni toga i dalje težimo tome, no nije tako samo danas. Ne bi vjerovali, ali plastičnih operacija je bilo još u drevno doba. Prvi podaci o takvim zahvatima datiraju iz 700. g. p. K., a govore kako su Indijci poznavali presađivanje kože, te rinoplastiku i otoplastiku, dok su drevni Rimljani u 1. st. p. K. poznavali zahvate poput rekonstrukcije oštećenih ušiju.
Prije otkrića anestezije svi su kirurški zahvati, uključujući i estetske, bili iznimno bolni, pa su se na njih odlučivali samo oni kojima je to stvarno bilo potrebno. Otkriće penicilina označilo je novi napredak na polju estetske kirurgije, jer se time smanjila mogućnost infekcije. Plastična kirurgija tad se počela sve brže razvijati, da bi danas bila više povezana s estetskom funkcijom, nego s rekonstrukcijskim zahvatima.
Psihički poremećaj u pitanju
Veća je zanimljivost u odgovoru zašto se velik broj ljudi uopće podvrgava estetskim zahvatima. Neka istraživanja pokazuju da je riječ o nekoj vrsti psihičkog poremećaja. Tako 18% ljudi koji su se podvrgli nekom estetskom zahvatu uzimaju lijekove, najčešće antidepresive, dok je to zabilježeno kod svega 5% onih koji se nisu podvrgli nikakvom zahvatu. Plastične operacije povezane su i s nesigurnošću, odnosno s nedostatkom samopouzdanja osobe koja se na njih odlučuje. Istraživanje među ženama sa silikonskim umetcima (u SAD-u na 3.000 žena, u Kanadi na 24.000 žena) je pokazalo kako je kod tih žena zabilježena dva do tri puta veća sklonost samoubojstvu, nego kod žena koje taj zahvat nisu napravile.
To se objašnjava na nekoliko načina. Jedna mogućnost je da rupa u implantatima mijenja kemijski sastav u mozgu, potičući kod nekih žena sklonost samoubojstvu. Drugo objašnjenje je da su žene s implantatima sklonije raznim ovisnostima poput droge i alkohola, a treće da žene koje se podvrgavaju plastičnim operacijama imaju neke psihijatrijske poremećaje od ranije. S druge strane, kod većine žena koje su se podvrgnule estetskoj operaciji zabilježena je veća razina samopouzdanja, te su tada zadovoljnije svojim izgledom.
No postoji, kao i uvijek, onih koje pretjeruju, pa se zbog "umišljene ružnoće" iznova vraćaju u ordinaciju. U Hrvatskoj to nije praksa, ali vani osobe prije estetske operacije popričaju s psihologom i iskreno govore svoje motive, pa ih se u besmislenim slučajevima može odgovoriti.
Povećanje grudi, korekcija nosa, liposukcija i uklanjanje podočnjaka neke su od najčešćih operacijama kojima se godišnje podvrgne oko 3.000 Hrvata, što je relativno mala brojka budući da se na isto godišnje odlučuje preko 10 milijuna Amerikanaca. Iako se estetskim operacijama najčešće podvrgavaju žene, broj muškaraca koji traže takav zahvat raste, mada će oni o tome pričati još manje nego žene.
Moguće komplikacije
O komplikacijama koje su moguće prilikom estetskih zahvata ne govori se mnogo, no kirurzi tvrde i kako se takve komplikacije rijetko i događaju. Međutim implantati mogu napraviti probleme primjerice kod dojenja, tako što pritiskom smanjuju protok mlijeka do bradavice. Također, oko umetka se stvara novo tkivo i tvori kapsulu koja ponekad može uzrokovati stiskanje implantata, što može uzrokovati promjenu oblika dojki, ali i bol.
Zatim implantati mogu utjecati na mamografiju, budući da ona zahtijeva kompresiju grudi da bi se dobili što bolji rezultati, što povećava vjerojatnost napuknuća implantata, pa se zbog tog koriste posebne tehnike koje zahtijevaju duže trajanje snimanja i veće izlaganje rendgenskim zrakama. Prema nekim podacima jedna od četiri žene mora na dodatnu korektivnu operaciju zbog pucanja i curenja implantata, infekcije, pomicanja uslijed kontrakcija ili nakupljanja kalcijeva depozita.
Kod operacije nosa se znaju dogoditi slučajevi gdje pacijenti nakon zahvata imaju teškoća s disanjem, zbog čega je potrebna korektivna operacija, ili se pak jave infekcije koje se rješavaju antibiotskom terapijom.
Svejedno, usprkos mogućim komplikacijama i razdoblju oporavka nakon pojedinog zahvata, velik se broj ljudi ipak odlučuje na njih. Recimo kako je dobro dok zaista postoji potreba za estetskom operacijom, a problem nastaje kada se pretjera. Motiv je također bitan u cijeloj priči. Postavlja se pitanje zadovoljavate li sebe ili druge te možete li možda na neki drugi način poraditi na svom samopouzdanju i ostalim problemima umjesto odlaska pod nož.
You must be logged in to post a comment Login