Prvi dojam

Svi ćemo se složiti kako prvi dojam može biti važan, a ponekad čak i presudan. Budemo li vrlo dojmljivi, primjerice, u pregovoru s potencijalnim poslodavcem, u susretu s potencijalnim partnerom ili klijentom, to može unaprijediti našu karijeru. Uspijemo li svojim nastupom ostaviti dojam pouzdane i iskrene osobe to može biti početak uspješne emocionalne veze ili dugotrajnog prijateljstva.

Prvi dojam snažno oblikuje, gotovo određuje način kako ćemo se ponašati prema drugim osobama. Jednako tako usmjeruje reakciju drugih prema nama na osnovi utisaka koje ostavljamo. Stoga se pitamo koji sve čimbenici utječu na formiranje prvog dojma?

O načinima formiranja dojmova i zaključaka koje donosimo o drugim ljudima bavi se socijalna psihologija. Psiholozi kažu da proces percepcije ima dva cilja: prvi je pretvorba podataka primljenih okoline u jednostavnije, prikladnije oblike, a drugi je zaključivanje kako bi lakše previdjeli buduće događaje i smanjili efekt iznenađenja.

Istraživanja su pokazala kako je potrebno svega desetak sekundi za formiranje dojma o nekoj osobi. Stvaranje dojmova nije pod našim voljnim utjecajem i odvija se na automatskoj razini.

Faktori koji utječu na oblikovanje prvog dojma su prethodno iskustvo, stereotipi, spol, fizička privlačnost, redoslijed prezentiranih informacija i pogreške pri procjenjivanju.

Prethodno iskustvo

Vidimo li neku osobu prvi put, ona nas može nas podsjetiti na nekog koga već poznamo, člana naše obitelji, prijatelja ili kolegu. Tada se prema njoj, često nesvjesno, ponašamo sukladno odnosu koji imamo s osobom na koju nas ona podsjeća. Primjerice, ako na poslu upoznamo novu kolegicu koja nas podsjeća na našu najbolju prijateljicu, ponašat ćemo se prema njoj srdačnije, bit ćemo pristupačniji, spremniji na kontakt.

Stereotipi

Pri upoznavanju određene osobe o kojoj nemamo nikakvih podataka nastojat ćemo si pomoći svrstavajući je u nama poznate kategorije. Uz pretpostavku da o nekim društvenim grupacijama imamo relevantne informacije ili “znanja” usmjerit ćemo naša razmišljanja u tom smjeru. Nažalost, generalizacijom tj. pripisivanjem određenih karakteristika cijelim skupinama nećemo daleko doprijeti. Jesu li svi Nijemci pretjerano savjesni, svi filozofi pričljivi, a žive li baš svi umjetnici, bez iznimke, u svojim posebnim svjetovima? Odbacimo stereotipe, prihvatimo činjenicu da svaki pojedinac ima svoje individualne značajke.

Spol

Istraživanja su pokazala da je muškarcima prilikom prvog dojma važnija fizička privlačnost, a ženama je važnija osobnost i financijska stabilnost. Takve rezultate tumačimo evolucijski: muškarci promatraju kod žena njihov “reproduktivni potencijal”, a žene traže sigurnost, zaštitu i dom.

Fizička privlačnost

Pokazalo se da se ljudi ljubaznije ponašanju prema osobama koje su izrazito fizički privlačne. Stoga privlačniji pojedinci bolje prolaze i primaju manje kritika. Moguće objašnjenje za takvo ponašanje je stereotip privlačnosti – pretpostavka da ljudi privlačnije pojave, uz izgled, imaju i druge vrline. Skloni smo smatrati da su atraktivnije osobe sretnije, interesantnije, bolje, uspješnije, iako ne mora, naravno, biti tako.

Redoslijed prezentiranih informacija

Rezultati istraživanja su ukazali na pojavu kako prve informacije više utječu na dojam koji stvorimo. Kada informacije prikazuju osobu u različitom svjetlu, prve informacije se pripisuju osobinama ličnosti, a kasnije oprečne informacije kao odraz trenutne situacije.

Pogreške pri procjenjivanju

Pod pogreškom prvog dojma podrazumijevamo sklonost ili tendenciju da ljude procjenjujemo pod utjecajem prvog utiska. Druga pogreška je halo efekt – tendencija da određenu osobu procjenjujemo na osnovi općeg dojma ili neke dominantne osobine, iako nema stvarne povezanosti između osobine koja se procjenjuje i općeg dojma, odnosno dominantne osobine.

Na kraju, možemo se podsjetiti na izreku da svatko vidi ono što je u njemu (ili što je njemu važno). To podržava i zanimljiv rezultat psihologijskih istraživanja koji ukazuje kako su dojmovi jednog promatrača o različitim ljudima često sličniji nego dojmovi različitih promatrača o istoj osobi.

Autor Ana Žele