Pušenje na poslu: da ili ne?

Istraživanje sveučilišta Ohio pokazalo je da pušač svog poslodavca tijekom godine dana u prosjeku ‘košta’ 34.500 kuna više nego nepušač. Pritom najveći trošak predstavlja pauza za pušenje (17.625 kuna). U isto vrijeme, neka istraživanja pokazuju da nikotin poboljšava koncentraciju, pamćenje i budnost.

Koje su razlike u ponašanju pušača i nepušača na radnom mjestu otkriva istraživanje portala MojPosao provedeno na više od 370 ispitanika.

Na cigarete se troši između 201 i 500 kuna mjesečno te 15 minuta radnog dana

Većina pušača ne odriče se svoje navike dok su na poslu, dok se svega 6 posto suzdržava se od pušenja tijekom radnog vremena.

I vlasništvo tvrtke određuje u kojoj mjeri se zaposlenici osjećaju slobodnima ‘zapaliti’. Svi ispitanici privatnih tvrtki u stranom vlasništvu puše na poslu, dok u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu puši 90 posto ispitanih pušača.

Kada je riječ o najpogodnijoj lokaciji, čak polovica ispitanika puši ispred zgrade tvrtke, dok petina ima prostoriju za pušenje. Još petina ispitanika puši na balkonu ili terasi, a 14 posto ih puši na svom radnom mjestu. Neku obližnju lokaciju bira 4 posto ispitanika, a njih 3 posto smije pušiti jedino u ‘kvartovskom’ kafiću.

Najveći broj ispitanika smatra da pušenje tijekom radnog vremena ne utječe na njihovu produktivnost. Ipak 43 posto ispitanika smatra da im pušenje na poslu pomaže u produktivnosti, dok  ih 10 posto ne zna ocijeniti kakav utjecaj pušenje ima na njihovo izvršenje. Svega 2 posto ispitanika priznaje da ih pušenja zapravo ometa te im smanjuje produktivnost.

Ako se pita nepušače, najviše (42 posto) ih smatra da cigareta smanjuje produktivnost njihovih kolega. Trećina ispitanika (28 posto) misli da pušenje ne utječe na produktivnost, 17 posto ih nema stav, dok je njih 13 posto ‘na strani’ pušača i smatra da pušenje povećava produktivnost.

pusenje 3Na pauzu za cigaretu u prosjeku se potroši do 15 minuta radnog vremena, tvrdi polovica pušača . Trećina ispitanika navodi da na ‘čik pauzi’ ostaju i do pola sata, a 12 posto ih navodi da je riječ i o 45 minuta dugoj pauzi. Čak 6 posto ispitanika na pušenje koristi i više od 45 minuta radnog vremena.

Očekivano, gledište nepušača o duljini pauze za pušenje sasvim je drugačije od onog koje imaju pušači. Trećina  nepušača smatra da pušači ‘kradu’ više od 45 minuta radnog vremena na svoju (lošu) naviku. Petina nepušača navodi da kolege pušači troše do 45 minuta radnog dana na cigaretu, dok ih druga petina smatra da se radi o pauzi do pola sata. Četvrtina smatra da je riječ o pauzi do 15 minuta.

Zanimljivo je da žene troše manje vremena na cigaretu od muških kolega – 11posto muškaraca koristiti više od 45 minuta radnog vremena na uživanje u nikotinu, dok isto radi 3 posto žena.

Najviše ispitanika dnevno na poslu ‘zapali’ 3 do 4 cigarete, dok ih 25 posto stigne uživati i u 5 do 6 cigareta. Do 2 cigarete ‘zapali’ 22 posto ispitanika, a petina ih čak stigne ‘popušiti’ 7 ili više.

Konzumiranje duhanskih proizvoda na poslu zna izazvati različite reakcije kolega, ali i nadređenih. Većina pušača  nije doživjela negativne situacije zbog svoje navike, za razliku od trećine kolega koji su bili osuđivani zbog uživanja u nikotinu – njih 15 posto doživjelo je neugodnu situaciju od kolege nepušača, a 13 posto od nadređenog.

‘Teroriziraju zbog ljubomore jer sam opuštenija kad zapalim, a zapravo troše dvostruko više vremena na pauze, šeću, stalno jedu i sl.,  ali misle ako me sretnu vani dok pušim da sam tamo valjda sat vremena’, objašnjava jedna ispitanica svoje neugodno iskustvo.

Ipak pušenje ima i prednosti, poput ‘upoznavanja s kolegama, pričanja o poslu, ali i o idejama u vezi posla’. Osim pušača, i nepušači vide pozitivne strani pušenja, poput smanjenja nervoze.

Komentari ispitanika pokazuju da su pušači itekako svjesni svoje (loše) navike:  neugoda, briga o vremenu i zavist koju izazivaju kod nepušača, neke su loše strani pušenja koje ispitanici navode. Nepušači navode da im smeta što se moraju javljati na telefonske pozive dok se pušači ‘luftaju’ na pauzi za cigaretu.

pusenje 2Duhanski proizvodi često su i veliki izdatak. Najviše ispitanika mjesečno potroši između 201 i 500 kuna na cigarete. Čak 35 posto ispitanika mjesečno potroši i više od 501 kunu na svoju naviku. ‘Štedljivih’ je pušača nešto manje – 17 posto ih troši od 101 do 200 kuna, a 10 posto do 100 kuna mjesečno.

Podaci su također pokazali da su muškarci veći potrošači duhanskih proizvoda – čak 44 posto ih troši više od 501 kunu na mjesec, dok istu svotu za duhanske proizvode izdvaja tek trećina žena.

Nastavno na nedavna poskupljenja cigareta, ona neće utjecati na navike polovice pušača, dok ih 28 posto tvrdi da će smanjiti pušenje. Cigarete će duhanom zamijeniti 16 posto ispitanika, a čak 6 posto namjerava prestati pušiti zbog poskupljenja.

Iako više troši na cigarete, više muških pušača prestati će pušiti zbog poskupljenja, dok će se svoje navike odreći tek 4 posto žena.