S obzirom da smo već pobrali neke povrtne kulture, sigurno imamo slobodnog mjesta za nove gredice u vrtu. Potrebno je razmišljati o sijanju različitih vrsta salata. Budući da na vidiku nema poboljšanja vremena, moj savjet je da si pripomognemo s podignutim gredicama, za koje je potrebno malo više truda. Sigurno vam neće biti žao, s obzirom na njihove prednosti.
Podignute gredice su ograđen i uzdignut prostor na kojem možemo zasaditi jednu ili više biljaka. Gredice se obično podižu od 15 do 100 cm iznad površine zemlje i otvorene su na površini i na dnu. Ja bih preporučila prirodno neobrađeno drvo. Zasigurno imate oko sebe nekog susjeda koji je rušio neku staru kuću i ima niz neupotrebljenih starih dasaka koje vi možete dobro iskoristiti i njemu pomoći sa savjetima. Ukoliko ste odabrali drvo kao materijal za svoju gredicu i imate već gotove daske, napravite okvir i učvrstite ga. U tome vam mogu pomoći motorne, električne ili akumulatorske pile za korištenje jednom rukom, jer uvelike olakšavaju poslove krojenja i kraćenja drveta i dasaka.
Prednost ovakve gredice jest u tome što vam daje mogućnost kreiranja savršenog tla za sadnju, naročito ako imate kompost. Za mene su to najbolje gredice, za sijanje finih salata, kao što su matovilac, rikula i druge. Prednost gredica je i što ih u hladnije dane možete pokriti najlonom ili agrilom te na taj način postići bolju klijavost i ljepšu salatu. Za izgradnju ovakvih gredica potrebna vam je dodatna pomoć. To ne možete raditi sami, ali neće vam biti žao, već zabavno. Kada isplanirate sve gredice i dovršite posao, ostat će vam neke daske koje možete staviti na vrtne staze, tako da uvijek hodate po suhom tlu i tako izbjegnete gaženje zemlje u vrtu, koja će postati tvrda. Na taj način uvijek ćete imate čiste čizme.
Prednosti podignutih gredica: ranija sadnja i berba, bolja drenaža, bolja cirkulacija zraka, zaštita biljaka od hladnoće, jednostavan i lak pristup biljkama, lakše održavanje, posebna mikro klima, u kojoj je otežan rast korova.
Što se tiče travnjaka, oko naših vrtova, potrebna je redovita košnja. U vrijeme normalnog ljeta, travnjak se kosi dva puta mjesečno, a ove godine to činimo svakih tjedan dana. Postoji niz alata za košnju, a od veličine travnjaka, vašeg interesa i znanja, ovisit će i čime ćete kositi svoj travnjak. Nekako su nam danas najpristupačniji motorni trimeri ili oni na struju, no oni nisu pogodni za mlade travnjake jer često znaju čupati travu. Motorne kosilice su, po mom mišljenju, najidealnije rješenje. Ukoliko slučajno sijete travu, nakon sjetve koristite lagane valjke, kako biste pritisnuli sjeme uz zemlju i tako uspostavili kapilaritet sjemena s tlom, kako bi ono dobilo potrebnu vlagu za klijanje.
Malo o koprivi
Koprivu posebno vole kišne gliste, poboljšava kvalitetu humusa i preporučuje se njezino stavljanje u kompost (mali savjet: ako imate stanište kopriva, redovito ga održavajte košnjom jer ćete na taj način stalno imati mlade koprive koje su kvalitetne, a možete ih ujedno rabiti za vlastitu prehranu).
Ljudi često stavljaju malč od svježega otkosa trave, ali morate biti oprezni jer ga nikada ne biste smjeli stavljati u debelom sloju – kosilicom pokošena svježa trava počinje fermentirati ako je stavljena na hrpu. Ako želimo iskoristiti svoju travu u vrtu za malč, potrebno je upotrijebiti kosilicu s nožem i dobro je osušiti. Dan-dva nakon stavljanja takvog malča, gredice ugodno mirišu po svježem sijenu.
Ako nemate mogućnosti za prirodni malč, možete iskoristiti crnu i bijelu foliju. Naravno, one se moraju postaviti na gredice prije same sadnje biljaka. Crna folija štiti tlo od isparavanja, zadržava toplinu i biljke postižu brži rast, međutim, folija ima nedostatak, a to je odsustvo organske materije za životinjske zajednice u tlu ispod njih. Prirodni malč je i gnojenje tla, a umjetni materijali to ne čine. Savjetujem vam iskorištavanje svog organskog materijala koji imate oko sebe i pokušajte ga upotrijebiti sa samoniklim biljem. Malčiranje je dobrodošlo i u cvjetnim gredicama, na vama je da odaberete najzgodnije i najpraktičnije rješenje za svoj vrt.
Autor: Marina Golubić, poljoprivrednica
You must be logged in to post a comment Login