Različita brza hrana, grickalice i slatkiši – sve su to slatke napasti koje su lako dostupne djeci i mladima diljem Europe, a čija se pretjerana konzumacija nikako ne preporučuje, zbog niza negativnih utjecaja na organizam.
S ciljem da oblikuje strategije koje će pomoći djeci i mladima da se odupru želji za pojačanom konzumacijom slatkiša i grickalica te smanje unos tzv. praznih kalorija, pokrenut je europski istraživački projekt Tempest koji okuplja istraživače iz 9 europskih zemalja, a istraživačkom timu pripada i Liliya Nureeva, studentica doktorskog studija na Sveučilištu Aarhus.
''Djeca i tinejdžeri trebaju znati više o zdravlju i dostupnim taktikama kako bi mogli samostalno odlučivati o režimu svoje prehrane i oblikovanju svojih prehrambenih navika'', objašnjava Liliya Nureeva.
Koje su to taktike koje pomažu oduprijeti se iskušenju?
Projekt Tempest obuhvatio je podatke iz 9 europskih zemalja, a osnovna je ideja aktivno uključivanje različitih strategija u svakodnevni život djece i mladih kako bi oni zauzeli aktivnu ulogu u vlastitom zdravlju i cjelokupnom životnom stilu.
''Nekoj je djeci najlakše kontrolirati prehrambene navike ako naprosto potpuno izbjegavaju nezdrave grickalice, dok drugi više vole biti ometeni kako bi zaboravili na svoju želju za slatkim. Neki, pak, oblikuju vlastita pravila prema kojima moraju npr. svaki dan pojesti svježe voće ili smiju jesti slatko samo vikendom. Djeca moraju biti upoznati strategije i načine koji ih potiču da kontroliraju unos nezdrave hrane'', izjavila je Liliya Nureeva.
Koje su strategije prikladne za djecu?
Promijeniti životne i prehrambene navike složen je proces, posebno kad je riječ o djeci i mladima koji su skloniji povodljivosti od odraslih osoba. Prvi je korak razvijanje svijesti o tome što je djeci i mladima, kad se o hrani govori, uopće primamljivo i na koji način to utječe na njihovo zdravlje. Nakon toga je potrebno pronaći taktike koje im mogu pomoći da izbjegnu ili otklone napast (npr. maknuti se od izvora iskušenja ili ograničiti količinu unosa nezdrave hrane na tjednoj ili mjesečnoj bazi). Sljedeći korak je postaviti mjerljive ciljeve i pravila postizanja tih ciljeva, ali i vrijeme u kojem je potrebno ispitati postignuća.
Liliya Nureeva podsjeća kako roditelji, učitelji i druge osobe koje su u bliskom i svakodnevnom kontaktu s djecom i mladima moraju poslužiti kao primjer i ukazati djeci na različite prednosti mijenjanja prehrambenih navika i stila života. Uskoro se očekuje objavljivanje priručnika o projektu Tempest koji će biti od pomoći roditeljima i drugima da upoznaju djecu i mlade s korisnim taktikama u mijenjanju životnog stila.
S ciljem da oblikuje strategije koje će pomoći djeci i mladima da se odupru želji za pojačanom konzumacijom slatkiša i grickalica te smanje unos tzv. praznih kalorija, pokrenut je europski istraživački projekt Tempest koji okuplja istraživače iz 9 europskih zemalja, a istraživačkom timu pripada i Liliya Nureeva, studentica doktorskog studija na Sveučilištu Aarhus.
''Djeca i tinejdžeri trebaju znati više o zdravlju i dostupnim taktikama kako bi mogli samostalno odlučivati o režimu svoje prehrane i oblikovanju svojih prehrambenih navika'', objašnjava Liliya Nureeva.
Koje su to taktike koje pomažu oduprijeti se iskušenju?
Projekt Tempest obuhvatio je podatke iz 9 europskih zemalja, a osnovna je ideja aktivno uključivanje različitih strategija u svakodnevni život djece i mladih kako bi oni zauzeli aktivnu ulogu u vlastitom zdravlju i cjelokupnom životnom stilu.
''Nekoj je djeci najlakše kontrolirati prehrambene navike ako naprosto potpuno izbjegavaju nezdrave grickalice, dok drugi više vole biti ometeni kako bi zaboravili na svoju želju za slatkim. Neki, pak, oblikuju vlastita pravila prema kojima moraju npr. svaki dan pojesti svježe voće ili smiju jesti slatko samo vikendom. Djeca moraju biti upoznati strategije i načine koji ih potiču da kontroliraju unos nezdrave hrane'', izjavila je Liliya Nureeva.
Koje su strategije prikladne za djecu?
Promijeniti životne i prehrambene navike složen je proces, posebno kad je riječ o djeci i mladima koji su skloniji povodljivosti od odraslih osoba. Prvi je korak razvijanje svijesti o tome što je djeci i mladima, kad se o hrani govori, uopće primamljivo i na koji način to utječe na njihovo zdravlje. Nakon toga je potrebno pronaći taktike koje im mogu pomoći da izbjegnu ili otklone napast (npr. maknuti se od izvora iskušenja ili ograničiti količinu unosa nezdrave hrane na tjednoj ili mjesečnoj bazi). Sljedeći korak je postaviti mjerljive ciljeve i pravila postizanja tih ciljeva, ali i vrijeme u kojem je potrebno ispitati postignuća.
Liliya Nureeva podsjeća kako roditelji, učitelji i druge osobe koje su u bliskom i svakodnevnom kontaktu s djecom i mladima moraju poslužiti kao primjer i ukazati djeci na različite prednosti mijenjanja prehrambenih navika i stila života. Uskoro se očekuje objavljivanje priručnika o projektu Tempest koji će biti od pomoći roditeljima i drugima da upoznaju djecu i mlade s korisnim taktikama u mijenjanju životnog stila.
You must be logged in to post a comment Login