Samoća je najčešća bolest na svijetu

girl-1098611_1920

Čini se da je užurbani život počeo uzimati danak. U vrtlogu života koji nerijetko uključuje prekovremeni rad i žrtvovanje vlastitog slobodnog vremena ostajemo uhvaćeni u zamku zvanu ‘samoća’. Tako deset posto ljudi tvrdi da je njihovo glavno društvo televizija, dok prijatelji i obitelj padaju u drugi plan.

Htjeli mi to priznati ili ne, želimo izbjeći usamljenost i osjećaj praznine.

Vjerski običaji i industrija zabave pretvorili su prosinac u mjesec obvezna radovanja, čestitanja i darivanja, no dio populacije ne osjeća nikakvu radost. Prosinac –  za one osjetljivije je i mjesec depresije. Često se i među najbližima osjećamo neshvaćeni i sami. Samoća je naša priroda, kaže indijski mistik i duhovni učitelj Osho.

Sudeći prema nekim znanstvanim istraživanjima, kronični osjećaj osamljenosti direktno utječe na povećanje krvnog tlaka kod osoba koje imaju preko 50 godina, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Američki znanstvenici su zaključili da je osamljenost ozbiljan čimbenik rizika, koji sam po sebi ugrožava i psihičko i fizičko zdravlje. Osim toga, ma koliko čudno zvuči, usamljenost je i zarazna.

depresijaDepresija i stres samo djelomično utječu na krvni tlak, smatraju znanstvenici. U istraživanju o starenju, koje je trajalo 5 godina, sudjelovalo je 229 osoba starosti od 50 do 68 godina. Njima su, između ostalog, postavljana pitanja o prijateljima, poznanicima i ponašanju u društvu, na temelju kojih su znanstvenici donosili zaključke o tome da li se ispitanici osjećaju osamljeno. Po završetku istraživanja znanstvenici su zaključili da je ispitanicima koji se smatraju osamljenima, krvni tlak često bio visok i da je rastao u skladu s njihovim trenutnim psihičkim stanjem.

Također, studija provedena na Sveučilištu Chicago dokazala je da usamljenost utječe i na funkcije mozga. Između ostalog, pokazalo se da sudionici studije koji su patili od usamljenosti imaju znatno različite funkcije u određenim područjima mozga dok su gledali slike ljudi koji uživaju u društvu ili u neugodnim okolnostima.

Zaključili su stoga da dugoročna društvena izolacija šteti zdravlju jednako kao i 15 popušenih cigareta dnevno ili redovito opijanje.

Pobijedite usamljenost!

Obnovite dobre obiteljske veze i prijateljstva

Zbog ubrzanog tempa života, vrlo je lako izgubiti vezu s dragim osobama. Ako s nekima niste pričali duže vrijeme ili ste bili ljuti zbog neke sitnice, odbacite negativne osjećaje i ponos – nazovite ih.

Pažljivo birajte prijatelje

Koliko god je to moguće, okružite se sretnim, energičnim ljudima jer i sreća je zarazna. Čak i ako se osjećate loše, ne pričajte samo o negativnim stranama svog života jer će to zamoriti i najodanije.

Rastite kao osoba

Unatoč tome što ste odavno izašli iz školskih klupa uvijek možete upisati neki tečaj i svladati novu vještinu. Postanite član nekog kluba ili posjećujte javna predavanja – proširit ćete i um i društvenu mrežu.

Budite ljubazni

Možda vas drugi izbjegavaju jer djelujete neljubazno. Ako ste sramežljivi i nesigurni, to može značiti i da niste dovoljno vježbali komunikacijske vještine. Dobra komunikacija nije natjecanje u duhovitosti – i jednostavan osmijeh može biti dovoljan.

Volontirajte

Drugima pružite ono što možete i ne očekujte ništa zauzvrat. Ovo je vrlo jednostavan način za obogatiti život na mnogo načina.

Vježbajte

Ne kaže se uzalud: ‘U zdravom tijelu, zdravi duh’. Tjelovježba je dobra za fizičko i mentalno zdravlje. Osim toga, to je odličan način da upoznate nove ljude. Upišite se u neki klub u blizini. Odlična ideja je i tečaj plesa – upoznat ćete neke zanimljive ljude, razviti vještinu i biti fit.

Budite podrška

Sumnjate li da je netko iz vaše sredine usamljen, pružite mu podršku. Možda biste mogli sve promijeniti.