Većina ljudi sjedi cijeli dan, uključujući vrijeme provedeno na poslu, u automobilu pa sve do slobodnog vremena kod kuće. Prema istraživanjima, cjelodnevno sjedenje nas ubija. Raste rizik od srčanih bolesti, a nastanak raka dojke i debelog crijeva često se povezuje s nedostatkom fizičke aktivnosti. Istraživanje provedeno na American College of Cardiology pokazalo je da je predugo sjedenje povezano s povišenim rizikom za srčane bolesti, pretilost, dijabetes, rak i manji životni vijek te je za zdravlje jednako opasno kao i pušenje.
Nakon što sjednemo, aktivnost mišića se usporava i sagorijevamo jednu kaloriju u minuti. To je otprilike trećina onoga što sagorijevamo hodajući. Sjedenjem više od šest sati dnevno, povećava se razina triglicerida, LDL (lošeg) kolesterola i otpornost inzulina. Mišići ne koriste masti i razina šećera u krvi raste, a povećava se rizik za debljanje.
Žene koje svakodnevno sjede više od šest sati, gube 1% koštane mase svake godine. Za deset do dvadeset godina tijekom kojih se sjedi više od šest sati na dan, znatno se povećava rizik od srčanih bolesti, čak do 64%, i rizik za nastanak raka prostate i dojke do 30%.
Nakon samo dva tjedna sjedilačkog života mišići počinju atrofirati i maksimalna potrošnja kisika pada. To rezultira da teže podnosimo aktivnosti poput hodanja po stepenicama, šetnje i kućanskih poslova. Čak i ako vježbamo svaki dan, negativni učinak sjedenja počinje čim se prestanemo kretati.
Što možemo napraviti da bismo spriječili takav negativan učinak na zdravlje? Australsko istraživanje je pokazalo da male pauze između sjedenja mogu smanjiti rizik za dobivanje zdravstvenih problema uzrokovanih sjedenjem.
Svaki dan bavite se fizičkom aktivnosti barem pola sata. Parkirajte dalje od posla i hodajte ostatak puta, koristite stepenice umjesto dizala i šećite. Na poslu svakih sat vremena obavezno ustanite. Hodajte do kolege umjesto da mu šaljete e-mail poruku, dužim putem prošećite do WC-a i na ručak.
Umjesto da ležite ispred televizora, u vrijeme reklama ustanite i razgibajte se. Rad u vrtu i kućanski poslovi također zahtijevaju kretanje. Čak i ako ne volite vježbati, iskoristite svaku priliku da ustanete i hodate, posebno ako radite uredski posao na kojem provodite više od osam sati sjedeći.
Nakon što sjednemo, aktivnost mišića se usporava i sagorijevamo jednu kaloriju u minuti. To je otprilike trećina onoga što sagorijevamo hodajući. Sjedenjem više od šest sati dnevno, povećava se razina triglicerida, LDL (lošeg) kolesterola i otpornost inzulina. Mišići ne koriste masti i razina šećera u krvi raste, a povećava se rizik za debljanje.
Žene koje svakodnevno sjede više od šest sati, gube 1% koštane mase svake godine. Za deset do dvadeset godina tijekom kojih se sjedi više od šest sati na dan, znatno se povećava rizik od srčanih bolesti, čak do 64%, i rizik za nastanak raka prostate i dojke do 30%.
Nakon samo dva tjedna sjedilačkog života mišići počinju atrofirati i maksimalna potrošnja kisika pada. To rezultira da teže podnosimo aktivnosti poput hodanja po stepenicama, šetnje i kućanskih poslova. Čak i ako vježbamo svaki dan, negativni učinak sjedenja počinje čim se prestanemo kretati.
Što možemo napraviti da bismo spriječili takav negativan učinak na zdravlje? Australsko istraživanje je pokazalo da male pauze između sjedenja mogu smanjiti rizik za dobivanje zdravstvenih problema uzrokovanih sjedenjem.
Svaki dan bavite se fizičkom aktivnosti barem pola sata. Parkirajte dalje od posla i hodajte ostatak puta, koristite stepenice umjesto dizala i šećite. Na poslu svakih sat vremena obavezno ustanite. Hodajte do kolege umjesto da mu šaljete e-mail poruku, dužim putem prošećite do WC-a i na ručak.
Umjesto da ležite ispred televizora, u vrijeme reklama ustanite i razgibajte se. Rad u vrtu i kućanski poslovi također zahtijevaju kretanje. Čak i ako ne volite vježbati, iskoristite svaku priliku da ustanete i hodate, posebno ako radite uredski posao na kojem provodite više od osam sati sjedeći.
You must be logged in to post a comment Login