Kada pomislimo na srce pomislimo na emocije; ljubav, sreću, nježnost… Kažemo kako nam je srce puno ljubavi, kako treperi od sreće ili kako nam je netko slomio srce. Tek nakon romantičnih asocijacija, pomišljamo na srce kao organ. Mišićni organ koji se nalazi u lijevom dijelu prsnog koša i čija je osnovna funkcija osiguravanje cirkulacije – protoka krvi kroz cijelo tijelo.
Bez srca kao organa život je nemoguć (romantičari bi rekli u doslovnom i prenesenom značenju), a upravo su srčane bolesti najčešći razlog poboljevanja i smrtnosti današnjice, a incidencija i dalje raste. Tome su razlog način života kao i starosna struktura stanovništva. Stoga je važno o srcu pričati kao o našem najvrijednijem organu te mu posvetiti posebnu pažnju i naučiti koji simptomi ukazuju na bolesti srca te što možemo učiniti ako/kada ih uočimo.
Osnovni srčani vodič dala nam je magistra Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer.
Kao i svaki organ u našem tijelu i naše se srce tijekom života umori, popusti mu snaga, mijenja se ritam njegovih otkucaja, a mijenjaju se i krvne žile. Te su promjene neminovne, no ipak, srce i krvne žile od bolesti možemo štiti raznim mjerama prevencije. A budući su srčane bolesti u stalnom porastu i još uvijek su vodeći uzrok smrti, znanju i raznim mjerama zaštite zdravlja moramo posvetiti puno veću pozornost.
Brza potvrda infarkta
Važno je znati da postoji mogućnost mjerenja srčanih markera temeljim kojih se može brzo isključiti, odnosno potvrditi postojanje infarkta miokarda – to su markeri CK-MB i Troponin T.
Uz njih, moguće je i mjerenje još jednog srčanog parametra; NT-proBNP koji omogućava brzu dijagnostiku srčane slabosti (kongestivno zatajenje srca) te jasno praćenje uspjeha liječenja iste.
Rana detekcija srčane slabosti popravlja dugoročnu prognozu pacijenta, dužinu životnog vijeka i kvalitetu života.
Akutno oštećenje miokarda (srčanog mišića) može se laboratorijski vrlo brzo dijagnosticirti krvnim testovima: već tijekom pet-šest sati od započinjanja boli u prsištu mjerenjem parametra CK-MB i troponina T.
Povišene vrijednosti (pozitivan nalaz) tri-četiri sata nakon započinjanja boli u preko 50% bolesnika ukazuju na akutni infarkt miokarda. Na ovaj se način olakšava dijagnostika i ubrzava se započinjanje liječenja u ovom akutnom stanju.
Štoviše, razmjeri oštećenja srčanog mišića mogu se prilično točno procijeniti iz visine izmjerenih parametara. Negativni rezultat potvrđen ponovnim mjerenjem isključuje tu dijagnozu pa se dijagnostika i liječenje ove akutne situacije upravlja u drugom smjeru.
Zahvaljujući boljoj i bržoj zdravstvenoj skrbi, akutna stanja poput infarkta miokarda uspješno se tretiraju i postotak smrtnosti je znatno smanjen, no zato se zbog povišenog krvnog tlaka i drugih razloga razvijaju kronične bolesti povezane sa slabosti i/ili zatajenjem srca.
Prepoznajte zatajenje srca
Strukturni ili funkcionalni poremećaji koji djeluju na sposobnost zalisaka da pune ili izbacuju krv iz srca mogu rezultirati kliničkim sindromom poznatim kao zatajenje srca.
Do toga može doći naglo i očigledno (kao kod infarkta miokarda), a može i postepeno, odnosno pritajeno (npr. dugotrajna hipertenzija), s time da razlog može biti nepoznat. Kada jednom dođe do oštećenja srca posljedice su kompenzacija, odnosno, organizam pokušava održati radno stanje srca. Iz tog je razloga neobično važna što ranija detekcija srčane slabosti (heart failure – HF), čime se popravlja prognoza, dužina životnog vijeka i kvaliteta života.
Upočetnoj fazi bolesti simptoma gotova da i nema, a poteškoće se javljaju samo tijekom fizičkih aktivnosti, dok su kasnije prisutne i u stanju mirovanja. Kod pojave zadihanost, zadržavanja vode u organizmu (edemi), povišenog tlaka u jugularnoj veni i opće slabosti potrebno je jednostavnijim laboratorijskim testovima isključiti druge moguće razloge ovakvog stanja poput anemije, slabijeg rada bubrega i funkcije štitnjače.
Kako sa sigurnošću utvrditi srčanu slabost?
Parametar kojim se, uz kliničke kardiološke pretrage, omogućava brza dijagnostika i praćenje uspjeha liječenja slabosti srca (kongestivno zatajenje srca) zove se NT‑proBNP (N-terminal proBrain Natriuremic Peptide). To je bjelančevina koja se stvara i izlučuje kod povišenja volumena ili pritiska u srcu, a uloga joj je regulacija i održavanje volumena tekućina u organizmu pa time i visine krvnog tlaka. Ovom jednostavom i brzom laboratorijskom pretragom moguće je jasno dijagnosticirati srčanu slabost (kongestivno zatajenje srca), ali i jasno pratiti uspjeha njenog liječenja.
Zahvaljujući loboratorijskom mjerenju srčanih parametara dijagnostika potvrđivanja/isključivanja infarkta miokarda te srčane slabosti, velike se ubrzava dijagnostitka, a važno je imati na umu kako rana detekcija srčane slabosti popravlja dugoročnu prognozu pacijenta, dužinu životnog vijeka i kvalitetu života.
Više informacija o srčanim markerima potražite na http://www.breyer.hr/
Volite svoje srce
Neki od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj bolesti srca su pušenje, nedovoljna fizička aktivnost, povišene masnoće u krvi, hipertenzija te dijabetes. Primjećujte li da na prva tri rizična čimbenika možemo izravno utjecati promjenom životnih navika? Svakodnevnom fizičkom aktivnosšću (dovoljno je hodanje bržim tempom 20-30 minuta dnevno) utječete na krvni tlak, razinu kolesterola, ublažavate utjecaj stresa, pouspješujete kvalitetan san… Informirajte se koje su vrijednosti tlaka, kolesterola i triglicerida odgovarajuće vašim godinama i redovito ih kontrolirajte. Priuštite si kvalitetan i redovit san, jer nas nedostatak istog čini nervoznima, pojačava stres i apetit, a usporava metabolizam… Stoga pazite na svoje srce, doslovno i u prenesenom značenju.
You must be logged in to post a comment Login