Srce – stalno uključen motor

pexels-photo-220723

U funkciji održavanja života su svi organi u našem tijelu, a SRCE je glavni motor – pokretač. On se prvi pokrene i posljednji zaustavlja.

SRCE je organ koji prvi započinje rad u ljudskom zametku, kao mala cjevčica počinje pulsirati u 4. tjednu trudnoće. Kad ta cjevčica zatitra počinje program stvaranja ostalih organa i daljnji razvitak samog srca. Kad se srce pokrene dalje bez prestanka radi do kraja života. Ono bdije nad cjelokupnim sistemom našeg tijela, hrani i obnavlja sve organe, a i samog sebe. A kad se samo srce razboli, i ne može više normalno funkcionirati, i svim ostalim organima onda slabi funkcija, a kad srce stane zaustavlja se sve.

Taj naš motor, SRCE, je mišićna pumpa koja u odraslog čovjeka teži oko 300 grama. Ta mala pumpa ima zadatak da prosječnim ritmom pumpanja od 70 puta u minuti/ puls/ izbaci 300 litara krvi u jednom satu u krvožilni sustav našeg tijela koji je dug oko 100.000 km, i preko tih žila krvlju donosi “upumpava” hranu, vodu i kisik svim organima u tijelu. I tako cijeli život, bez odmora. Kad se to pomnoži s danima i godinama vidimo kako veliki posao naše srce mora obavljati da bi se mi održali na životu.

Kako se mi odnosimo prema našem SRCU koje neumorno radi za našu korist. Osiguravamo li  mu normalne uvjete za rad, ili ga čak i nemilosrdno uništavamo. Tek kad čovjeku njegov motor počinje zakazivati, kad ga više ne može dobro služiti, počinje i sam vlasnik osjećati posljedice bolesti svojeg srca. Često se ne može servisom vratiti prvobitno stanje. Može se samo ublažiti sadašnje stanje i sprečavati još gore posljedice bolesti, a može život i naglo završiti, bez prethodnih upozorenja.

Zdravo srce može peterostruko pojačati svoj rad za vrijeme maksimalnog opterećenja, a srce koje slabi to više ne može. Slabeći više ne može niti kod manjih napora zadovoljiti organizam potrebnom količinom krvi. Zato čovjek s bolesnim srcem ne podnaša napor, osjeća nedostatak zraka, gušenje, lupanje srca, opću malaksalost, nelagodu u prsima…

Da bi srčani mišić mogao normalno raditi, mora imati zdrave i vlastite žile / koronarne/ preko kojih srce opskrbljuje samog sebe hranjivim tvarima i kisikom. Žile svojeg srca čovjek uništava svakom popušenom cigaretom. Uništavaju ih i povišene masnoće u krvi, šećer, povišeni tlak, alkohol, tjelesna neaktivnost, debljina, droga, stres, napetost…

Kako se odnosimo prema najvažnijem motoru našeg života

Posvećujemo li više pažnje neživim motorima u našim automobilima, raznim aparatima za koje točno znamo kako ih i čime puniti i održavati, jer bi inače “riknuli” ako bi drugačije postupili. A čime “tankamo” motor koji održava i vozi naše tijelo kroz život. Kako ćemo našem SRCU omogućiti normalan rad, a sebe spasiti od kobnih posljedica našeg neznanja.

  • Važno je kakvu hranu jedemo, i koliku količinu unosimo u tijelo.
  • Zdrava je mediteranska prehrana, i održavanje normalne tj. težine.
  • Izbjegavati alkohol i nezdrava pića, najbolja za naš motor je voda.
  • Treba se kretati, vježbati, a čovjek često “zahrđa” sjedeći, vozeći se.

Da bi se sve pokretalo, dobro “prokrvilo” treba pokretati cirkulaciju, i tako održavati u fit formi sve organe, kontrolirati emocije, biti optimist. Srce reagira na sve emocije, loše mu ” grče” žile, a dobre proširuju. Uvijek se osjećati opušteno i opušten kontrolirati i upravljati svim situacijama., kao na predstavi u kazalištu. Život je ozbiljna uloga koju treba smireno odigrati i ne škoditi sebi i drugima. Liječiti povišeni tlak, dijabetes, masnoće – ne zanemariti povišene vrijednosti, jer su u nekim slučajevima genetski uvjetovane te je potrebno i medikamentozno liječenje kako bi spriječili posljedice ,a kad one dođu može biti prekasno.

srce2

Riješimo se svih ovisnosti koje nam zamagljuju um, da ne vidimo posljedice njihovog ubojitog djelovanja, a cigareta je zauzela prvo mjesto, jer smo s njom kao doma, nju niti ne skrivamo da nam je “prijateljica” uvijek pri ruci da nas utješi, dok nas njezinih 4000 štetnih supstanci koje udišemo nemilosrdno razara.

Krenimo u promjene i zaustavimo epidemiju kardiovaskularnih bolesti. Ta se epidemija jako proširila kao bijela kuga hara, i sve mlađe odnosi. Da je zarazna bolest u pitanju svi bi imali strah da ih ne zahvati, a ova kuga današnjice tako podmuklo radi, da čovjek to ne primjećuje i rijetko se tko zapita da li sam možda ja na redu, moram se popraviti.

Ali sada donosimo odluku u ozračju svjetskog dana SRCA, NE DAM SVOJE SRCE, ipak je to moj motor. Svjetski dan srca je godišnji događaj koji se održava na dan 29. rujna.
Piše: Štefica Pukšić – dr. med., specijalist interne medicine – kardiolog

T: +385 40 638 500
E: [email protected]
Poliklinika Medikol Podružnica Čakovec
Čakovec, Peršerna 13
Brinimo se zajedno o Vašem zdravlju.