Iako znamo da je tamna čokolada dobra za zdravlje, u normalnim količinama, naravno, mnogi još imamo onaj “guilty pleasure” stav dok ju jedemo. Vjerojatno jer je čokoladi općenito teško odoljeti i pojesti samo nekoliko kockica, kada ispred nas stoji čitavih 100 grama. Ali, znanost je još jednom potvrdila i potaknula jedenje tamne čokolade. Naime, prema istraživanjima koje je proveo Syracuse University, tamna čokolada poboljšava kognitivne funkcije mozga.
S druge strane, svjetska čokoladna industrija potpomaže katastrofalno uništavanje prašuma zapadne Afrike, gdje se šume krče radi proizvodnje kakaa. Ilegalni kakao se u lancu prodaje miješa s “čistim” zrnima, što znači da Mars čokoladice ili Milka čokolade mogu sadržavati “prljavi” kakao, s obzirom na to da više od 40 posto kakaa u svijetu dolazi iz Obale Bjelokosti.
Otprilike 70% svjetskog kakaa proizvodi oko 2 milijuna poljoprivrednika u pojasu od Sijera Leonea pa do Kameruna, ali su Gana i Obala Bjelokosti dva najveća proizvođača u svijetu, a istodobno su i najveće žrtve deforestacije. Obala Bjelokosti među afričkim zemljama najbrže gubi šumske površine. Sad je manje od 4% zemlje pod prašumom, a nekada je bila četvrtina.
Tako eksperti predviđaju da će svijet ostati bez čokolade u sljedećih 40 godina jer se biljka kakaovac bori da opstane u sve toplijim vremenskim uvjetima. Kakaovac može rasti samo 20 stupnjeva i sjeverno i južno od Ekvatora i da bi biljka opstala potrebni su posebni uvjeti u smislu vlage i dovoljno kiše. Međutim, porast temperature za 2,1 stupanj Celzijev mogao bi u sljedećih 30 godina uslijed globalnog zagrijavanja skoro uništiti ovu biljku, a samim tim i industriju čokolade, priopćila je američka Uprava za oceane i atmosferu.
Kako se temperatura povećava i izvlači sve više vode iz tla i biljaka, znanstvenici vjeruju da će biti dovoljno kiše da nadoknade gubitak vlage. Ako dođe do toga, uzgajivači kakaoa morat će svoje plantaže prebaciti na više terene.
Prosječan potrošač na Zapadu pojede godišnje 286 tabli čokolade. Od devedesetih godina prošlog stoljeća, više od jedne milijarde ljudi iz Kine, Indonezije, Indije, Brazila i bivšeg SSSR-a ušli su na tržište za kakao. Opskrba ne ide u korak s rastućom potražnjom, a vjeruje se i da je način uzgajanja kakaovca krivac jer se nije promijenio više stotina godina.
