Izjava poput Svi muškarci varaju stvara osjećaj nepovjerenja i neistinita je kao i Sve žene vole romantične komedije ili Svi Irci su crvenokosi jer se radi o generalizaciji kada se zaključuje kako će se ono što se dogodilo jednom, događati konstantno. Generalizacija ima svoju svrhu jer kada kažete da idete kod doktora to podrazumijeva i kardiologa, pulmologa ili ginekologa što je korisno ako ne želite ulaziti u detalje svog privatnog života u komunikaciji s drugim ljudima. Ali kada jednu grupu ljudi ili karakteristiku povezujete sa svim ljudima tada dolazi do prekomjerne generalizacije koja često uzrokuje neugodne emocije. Takav način razmišljanja u kognitivno bihevioralnoj psihologiji naziva se kognitivna distorzija ili jednostavnije rečeno greška u razmišljanju.
Prekomjerna generalizacija uključuje zaključivanje koje se temelji na informacijama koje su preopćenite i nedovoljne. Na ovakav način osoba ne uzima u obzir sve činjenice. S obzirom da se najčešće radi o neugodnom događaju počinje se javljati osjećaj uznemirenosti i stresa.
Ako prijatelj ne dođe na dogovorenu kavu, to ne znači da svaki sljedeći put neće doći. Izjave koje sadrže prekomjerne generalizacije često sadrže riječi poput uvijek, nikad, svaki, ili svi. Neki od primjera su: To mi je sudbina, nikada neću uspjeti. i Odbio me, više nikada neću imati dečka.
Zašto se kritizirate?
Vjerojatno ste imali iskustvo kada ste susreli čovjeka kojeg nikada u životu prije niste vidjeli, no odmah je u vašem umu iskočila priča o njemu. Možda vam se, u toj priči, taj čovjek sviđao, bio sebičan ili nešto drugo. Također, vjerojatno ste imali iskustvo kada ste vidjeli neku hranu, stvar ili situaciju gdje vam je vaš unutarnji glas pričao priču o tome željeli vi li to ili ne. Unutarnji glas koji komentira, kritizira ili uspoređuje, također govori o vama i vašem ponašanju. On komentira gotovo sve a neke od strategija koje koristi su i greške u razmišljanju.
Nula nijansi sive – Sve ili ništa razmišljanje – ovo je misaoni proces kada osoba razmišlja ekstremno, na crno – bijeli način i na takav način procjenjuje sebe i svoje osobne kvalitete. Nešto je ili dobro ili loše, ispravno ili krivo, sve ili ništa. U ovom modelu distorzije može se stvoriti perfekcionizam što uzrokuje strah od bilo kakve greške ili nesavršenosti jer se osoba ako i napravi grešku osjeća neadekvatno i bezvrijedno. Stavljati sebe u bilo kakvu apsolutnu kategoriju uvijek stvara nezadovoljstvo jer se nikada ne možete uklopiti u očekivanja koja si postavite. Ovakav način sagledavanje sebe nerealan je zato što život i sve u njemu nikada nije u potpunosti savršeno ili u potpunosti bezvrijedno. Puno je nijansi između i u njima su bezbrojna rješenja.
Svijet ide u krivom smjeru – Mentalni filteri negativnosti – pozornost je mentalno usmjerena isključivo na loše stvari. U takvom stanju čovjek ne može vidjeti ono što je dobro (rješenje, izlaz), uvijek vidi negativne detalje u svakoj situaciji. Negira se sve što je konstruktivno i dobro i zaključuju kako je sve negativno. Ovakav pogled na svijet naziva se još i selektivnom apstrakcijom. Takav obrazac razmišljanja uzrokuje jako puno nepotrebnog nezadovoljstva. Izjave poput Večera je bila dobra, no ambijent u restoranu je premračan. ili U današnje vrijeme ljudi su bez osjećaja i mogu te povrijediti. – samo su neki su od primjera mentalnih filtera negativnosti.
Svatko može dobiti promaknuće – Diskreditacija konstruktivnog – u ovoj vrsti kognitivnog procesa, osoba diskreditira sve ono što je pozitivno i konstruktivno, te sve preokreće u problem i negativnost a ono što na takav način poručuje je: nisam dovoljno dobar. Diskreditacijom onoga što je dobro i zdravo onemogućuje se iskusiti bogatstvo života. Tipičan primjer je kako neki ljudi reagiraju na komplimente ili izjave poput: Rekli su mi da im je bilo zanimljivo, no mislim da nisu iskreni u potpunosti. ili Uspio sam riješiti problem ali samo po sebi je to bilo prelagano za napraviti.
Znam ja što ti misliš! – Ishitreno zaključivanje – stvaranje zaključaka temeljem nagađanja koje se bazira na negativnostima prema budućnosti, ljudima ili sebi iako oni nisu potvrđeni činjenicama koje su prisutne u situaciji. Razlikuju se dvije vrste nagađanja: čitanje misli i gatanje. Kod čitanja misli stvara se pretpostavka da vas drugi ljudi ne vole te je osoba uvjerena u to iako ne namjerava tu pretpostavku i provjeriti. Sve to ima potencijal stvaranja problematičnih odnosa ili iskustava. Izjave poput Znam ja što si ti mislio reći. ili Sve je meni već odavno jasno. dobar su primjer. U slučaju gatanja čini se kako osoba ima kristalnu kuglu u kojoj može vidjeti samo probleme u budućnosti. Ona zamisli da će se nešto loše dogoditi te to uzima kao činjenicu iako je ta misao najčešće netočna. Misli poput: Sigurno joj se ne sviđam jer mi ne odgovara odmah na moje poruke. ili Već sada znam da od tog sastanka neće biti ništa. – govore o gatanju. Iako postoji puno mogućih objašnjenja, sve što se takvim načinom razmišljanja dobiva je produbljivanje neugodnih emotivnih stanja.
Unutarnji glas komentira sve što vam se događa!
Što govori vaš unutarnji glas? Koje strategije koristi? Vjerujete li da svi muškarci varaju? Kritizirate li sebe? Većinu neugodnih emocionalnih stanja uzrokuju upravo automatske misli i vjerovanja koja ste stekli kroz život. Kada vam se dogodi određena situacija vaš um koji je iznimno brz posegnut će za objašnjenjem koje će najčešće biti automatsko i naučeno. Gore navedene su samo neke od grešaka u razmišljanju. Iznimno je važno prepoznavati ih, korigirati i naučiti modificirati greške u vlastitom mentalnom procesu.
Vaš um ima specifičan način reagiranja na situacije koji je usklađen s vašom osobnosti. Svaki čovjek može biti svjestan svoje karakteristične reakcije kada dođe u točku koja uzrokuje aktivaciju unutarnjeg glasa koji stvara neugodna emocionalna stanja. Coaching je vrlo korisna metodologija jer pomaže u modifikaciji automatskog procesa razmišljanja koji ima veliki učinak na ono što osjećate i uvećava kapacitet za kvalitetan i ispunjen život.
Autorica teksta je Ivana Song, stručnjakinja za razvoj osobnih i sistemskih potencijala i osnivačica Mind JuMp programa za razvoj osobnih potencijala širenjem svijesti. mindjump.co
