Svjetski dan bolesti štitnjače

Četvrti međunarodni tjedan svjesnosti o štitnjači obilježava se od 21. do 27. svibnja, a Svjetski dan bolesti štitnjače 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Bolesti štitnjače u cijelom su svijetu nedovoljno poznate i nedovoljno prepoznate.

Pogađaju milijune ljudi širom svijeta, utječu na svakodnevni život i aktivnosti, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života. Svaka deseta žena starija od 50 godina ima blaži oblik hipofunkcije štitnjače pa je hipotireoza danas najčešći poremećaj funkcije štitnjače.

Na Facebook grupi To nisam ja – to je moja štitnjača mogu se pronaći mnoge korisne informacije, kao i savjeti svih onih koji svoja iskustva u suživotu s bolestima štitnjače žele podijeliti s drugima.

Štitnjača je mala žlijezda koja je smještena na vratu ispod Adamove jabučice. Ona u promjeru ima oko 5 cm, a nalazi se tik pod kožom. Sastoji se anatomski od dva režnja (lijevog i desnog), koji su povezani sa srednjim tanjim dijelom štitnjače koji zovemo vrat štitnjače (isthmus), tako da ona nalikuje slovu H ili krilima.

Svaka osoba je slučaj za sebe, no ipak se ukazuje na pet glavnih uzroka problema: loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se ultrazvuk štitnjače (kolor dopler ultrazvuk), odnosno cijelog vrata, zatim laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače, ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači i scintigrafija štitnjače. Postoje i dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače, a to su CT i MR štitnjače.

Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, do po život opasnih tumora. Najčešći problemi sa štitnjačom uključuju abnormalnu proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza, a premalo hormona do hipotireoze.

Povodom Svjetskog dana bolesti štitnjače, Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora 25. svibnja od 9 do 14 sati u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu održava 4. znanstveni simpozij Josip Matovinović, posvećen hipotireozi. Simpozij obrađuje sve aspekte hipotireoze: epidemiologiju, etiologiju, patofiziologiju, kliničku sliku, dijagnostiku i liječenje.