U osnovne škole treba uvesti bonton, a u srednje digitalnu i financijsku pismenost!

Nije novost da je javnost nezadovoljna obrazovnim sustavom, ali čime su točno nezadovoljni, koje predmete bi uveli u škole, a koje izbacili istražio je portal EduCentar na 400 ispitanika.

Obrazovni sustav je loš

Većina ispitanika, njih 61% smatra da je obrazovni sustav loš i da su mu potrebne ozbiljne reforme. Da obrazovni sustav nije tako loš, ali da su mu potrebna poboljšanja smatra 37% ispitanika, dok svega 2% ispitanika smatra kako je naš obrazovni sustav dobra ovakav kakav je.

Najvećom manom obrazovnog sustava ispitanici smatraju učenje napamet (64%) te ne poticanje razmišljanja i logičkog zaključivanja djece (54%). Polovica ispitanika (50%) smatra da su neki predmeti potpuno krivi, dok drugi krucijalni nedostaju. Također polovica ispitanika (50%) smatra kako u obrazovnom sustavu nedostaje praktična nastava. Previše gradiva zamjera 37% ispitanika, a previše predmeta njih 28%. Zanimljivo je da svega 14% ispitanika smatra kako je školska satnica prevelika.

Iako 28% ispitanika smatra kako u školi trenutno ima previše predmeta, u obrazovni sustav rado bi dodali pokoji predmet.

Tako bi u osnovnu školu, smatra preko 60% ispitanika, trebalo bi dodati obavezne predmete kao što su bonton i digitalna pismenost, a kao izborni predmet prvenstveno bi dodali domaćinstvo. Jedino što ispitanici ne smatraju da bi trebalo dodati u osnovnu školu su financijska pismenost i poslovna komunikacija.

skola tekst

U srednju školu ispitanici bi dodali domaćinstvo kao izborni predmet, a kao obavezne predmete bi više od 60% ispitanika dodalo digitalnu pismenost, financijsku pismenost te spolni odgoj.

Ispitanici su još predlagali da bi u škole trebalo uvesti etiku, prvu pomoć i pojam o sebi/mentalno zdravlje.

Većina ispitanika (54%) smatra kako bi vjeronauk trebao biti izborni predmet u osnovnoj i u srednjoj školi, dok bi informatika trebala biti obavezni predmet u osnovnoj (80%) i srednjoj školi (77%). Zanimljivo je da bi informatiku kao predmet iz škola izbacilo 1% ispitanika, dok bi vjeronauk iz osnovne škole izbacilo njih 32%, a iz srednje škole 39% ispitanika.

Pohađanje nastave

Mobiteli na nastavi su sve češća pojava i kod mlađe djece; zato 84% ispitanika smatra kako bi prije nastave u osnovnoj školi djeca trebala „predati“ mobitel nastavniku. Trećina ispitanika (34%) smatra da djeca ne moraju predavati mobitele već da je uloga nastavnika ta da angažira djecu kako ne bi imala potrebu koristiti mobitele pod satom. Najmanje ispitanika (31%) smatra da djeci ne treba oduzimati mobitele već da bi oni sami trebali znati kako nastava nije mjesto za njihovo korištenje.

Kada je u pitanju korištenje mobitela u srednjoj školi, svega 16% ispitanika oduzelo bi učenicima mobitel prije nastave. Učenici bi sami trebali pripaziti na korištenje mobitela za nastavom, smatra 69% ispitanika, a 66% ih smatra kako je odgovornost nastavnika da angažiraju djecu toliko da im pažnja ne odluta na mobitel.

Škola nekad i danas

Više od polovice ispitanika (57%) smatra kako je danas djeci teže u školi nego što je bilo prijašnjim generacijama. Međutim, četvrtina (25%) smatra kako je danas čak i lakše radi dostupnosti informacija. Najmanje je ispitanika (17%) koji smatraju da je škola uvijek jednako teška, odnosno lagana.

„Lakše je zbog dostupnosti informacija. Međutim, profesori su sve nezainteresiraniji što može dodatno “olakšati” djeci jer će imati priliku varati i iskoristiti nemar profesora.“ – komentar ispitanika

„Danas na djecu velik utjecaj ima tehnologija i koliko im to pomaže, toliko ih ta ista tehnologija odvlači od stjecanja novih znanja i vještina koji nisu vezani uz tehnologiju, a potrebni su za život. Isto tako, sve se manje radi na logici i povezivanju, a sve više uči napamet i bez razumijevanja.“ – komentar ispitanika

Dvije trećine ispitanika (66%) smatra kako je nastavnicima u školi danas teže nego nekada, a svega 13% ih smatra kako je nastavnicima danas lakše. Petina ispitanika (21%) smatra kako je nastavnicima jednako teško kao i prije.

Djeca su razmažena, bahata i sebična, a profesori ih ne mogu kažnjavati na nijedan drugi način osim lošim ocjenama (umjesto npr. učenjem bontona i razgovorom s roditeljima, ipak se navike stječu kod kuće).“ – komentar ispitanika

Previše zahtjeva – papirologije, traži se da se posvećuje sve više pažnje svakom djetetu ponaosob, a sve je više djece u jednom razredu, pa je fizički nemoguće ponekad ispuniti takve zahtjeve. Sve je više djece s poteškoćama, a ne postoji mogućnost tretmana kod stručnih osoba, već se to zahtjeva od učitelja.“ – komentar ispitanika

Tehnologija i učenje

Obzirom na sve veću prisutnost mobitela, tableta i računala te njihovu upotrebu u svakodnevnom životu i učenju i informacije postaju sve dostupnije. Većina ispitanika (84%) smatra kako korištenje takvih tehnologija u razumnoj mjeri može pomoći u učenju, ali pretjerana upotreba tehnologija može i odmoći. Tek 8% ispitanika smatra kako tehnologija negativno utječe na učenje jer smanjuje pažnju i koncentraciju, dok isti postotak ispitanika  (8%) smatra kako tehnologije pozitivno utječu na učenje zbog velikog broja edukativnih sadržaja i igrica.