Urednost radnog prostora

Mnogi ljudi skloni su tzv. sindromu hrčka koji ih potiče na neprestano sakupljanje i čuvanje stvari za koje misle da su 'stvarno korisne'. Koliko smo uredni na radnom mjestu i ima li (ne)urednost veze s radnim učinkom, otkrio je portal MojPosao u istraživanju provedenom na više od 500 ispitanika.

Malo više od polovice ispitanika (55%) opisuje svoje radno mjesto kao organizirano. Neuredan radni prostor ima 41% ispitanika, dok je 4% onih koji priznaju da im je stol toliko neuredan da se niti sami ne snalaze među stvarima na njemu.

Viši stupanj obrazovanja ne jamči organiziranost i urednost na poslu – 61% ispitanika sa srednjom stručnom spremom ima uredan stol, dok isto vrijedi za 46% ispitanika s višom i za 45% ispitanika s visokom stručnom spremom. Zanimljivo je da je među onima koji su toliko neuredni da se niti sami ne snalaze među stvarima na stolu najviše onih s visokom stručnom spremom – njih 6% izjavilo je kako su iznimno neuredni i neorganizirani.

Ovisno o mjestu prebivališta, najurednijima su se pokazali stanovnici središnje, istočne i sjeverne Hrvatske. Suprotnost su ispitanici iz Istre i Kvarnera te Dalmacije gdje svega 39%, odnosno 49% ispitanika ima uredno radno mjesto.

Najdraža zaliha 'uredskih hrčaka' je papir. Najviše ispitanika (56%) na svom radnom stolu čuva nepotrebne dokumente, dok ih 54% ima ispisane papiriće koji su odavno trebali biti u košu za smeće. Trećina ispitanika (36%) na stolu ima što prazne što pune bočice vode, a 13% ih ima neoprano posuđe. Stare novine na stolu voli čuvati 14% ispitanika.

Među najneobičnijim predmetima koji im se trenutno nalaze na radnom stolu ispitanici su izdvojili rukom ukrašene kvačice za rublje, dječje autiće i ostale igračke, držač za igle, kutiju od paste za zube, čarape i otvarač butelja. Nepotrebne se stvari najčešće čuvaju dulje od tjedan dana (32% ispitanika). Disciplinirana je niti petina ispitanika (18%) – oni odmah sve bacaju u smeće.

Redovitim čišćenjem stola do boljeg imidža u tvrtki

Za razliku od uredskih hrčaka 'čistunci' ne pospremaju stvari jer ih odmah stave na odgovarajuće mjesto. Takvih je 18% ispitanika. Svaki dan radno mjesto pospremi 22% ispitanika, a jednom tjedno to radi njih četvrtina (25%). Jednom mjesečno posprema 24% ispitanika, dok ih 7% svoj radni prostor dovodi u red tek jednom godišnje.

Osim što pospremaju, ispitanici svoje radno mjesto i čiste. Redovito čišćenje praksa je polovice ispitanika (53%). S druge strane, higijenske navike u održavanju radnog mjesta nema 29% ispitanika koji čiste tek jednom godišnje ili čak rjeđe. Spremačica održava radno mjesto čistim za 15% ispitanika, dok ih 3% priznaje da uopće ne čiste svoje radno mjesto.

Vlažne maramice su najčešće sredstvo za čišćenje radnog prostora (koristi ih 43% ispitanika), trećina (32%) koristi univerzalna sredstva za čišćenje, dok ih gotovo jednako toliko (31%) koristi običnu vlažnu krpu.

Osim svog stola, ispitanici pažnju posvećuju i urednosti dokumenata na računalu. Bez obzira što su im radni stolovi neuredni, većina ispitanika (72%) drži organizirane dokumente na računalu. Tri četvrtine ispitanika (77%) ima do 30 ikona na zaslonu poslovnog računala, 13% ih ima između 31 i 50 ikona, a 10% ispitanika ima više od 50 ikona.

Organiziranost pretinca elektroničke pošte slaba je točka većine ispitanika, njih 50% drži sve mailove, bez obzira na njihov status, u inboxu. Povezanost urednosti i učinkovitosti, pa čak i poslovnog uspjeha, negira 47% ispitanika. Trećina smatra (33%) smatra kako su urednije osobe ujedno i uspješnije, dok ih petina (20%) nema stav o tom pitanju.

Bez obzira što smatraju da nema poveznice između njih, 57% ispitanika smatra kako njihovi nadređeni urednost radnog prostora gledaju kao odraz efikasnosti. Polovica njih (50%) priznaje da nered utječe na njihovu produktivnost.

Najčešća neugodnost uzrokovana neurednim stolom je zametnut dokument od iznimne važnosti. Takav problem imalo je 39% ispitanika. Petina ispitanika (21%) doživjela je prigovor od strane nadređenih ili kolega, dok je 13% njih uništilo dokument koji im je kasnije zatrebao. Bez posljedica je prošlo 13% ispitanika.