Ususret 53. Floraartu: Retro u zelenom

Uljepšavanje interijera biljem ima dugu povijest. U drevnim civilizacijama ukrasno bilje je uživalo status simbola i bilo je vrlo cijenjeno. Biljke se počinju uzgajati radi svog izgleda, a ne isključivo radi iscjeliteljskih i kulinarskih vrijednosti.

Važnu prekretnicu u povijesti uzgoja bilja u loncima odigrao je Nathaniel Ward davne 1834. kad je uzgojio biljku u zatvorenom staklenom kovčegu otkrivši da uspijeva obnavljati vlagu procesom respiracije. Tako su egzotične biljke iz udaljenih krajeva postale modni trend otmjenog svijeta Europe i Amerike.

Zahvaljujući neustrašivosti ekspedicija lovaca na bilje i ustrajnosti uzgajivača, u drugoj polovici devetnaestog stoljeća biljke su postale važna sastavnica mnogih domova. Iako je bilje u loncima uvijek bila povlastica aristokratske elite, ono je polako prelazilo u domove radnih ljudi. Arhitekti i dekorateri prigrlili su biljke i one su ravnopravno dijelile životni prostor.

Moda nije zaobišla ni biljni svijet pa se i popularnost pojedinih biljaka s vremenom mijenjala. Mnoge omiljene biljke posebnog i zanimljivog izgleda zapostavljene su i zaboravljene, istisnute hibridima raskošnih listova i cvjetova pristiglih iz raznih dijelova svijeta.

No, nije samo popularnost potisnula i izbacila pojedine sobne biljke. Zbog neosnovanog straha da neke emitiraju štetna zračenja mnoge su lijepe sobne biljke proglašene opasnima po zdravlje pa su ih ljubitelji cvijeća uklonili iz svojih domova.

Druge su istisnute prodorom istočnjačkih filozofija uređenja interijera baziranih na kretanju energije, pa su biljke oštrih i šiljatih listova (palme, kaktusi, juke) označene i prikazane kao odašiljači negativnih vibracija nepoželjnih u čovjekovoj okolini.

Neosporno je da biljke pospješuju kakvoću zraka u prostorijama, što su dokazale i razne studije. Osim što prostor čine ugodnijim i ljepšim, podižu kakvoću življenja blagotvornim djelovanjem na cjelokupno zdravlje.

Asparagus densiflorus (Kurth) Jessop

Među retro biljkama jedna od najatraktivniji je ukrasna šparoga čiji se listovi danas isključivo koriste kao rezano bilje za potrebe florista. Skromnih zahtjeva zahvaljujući afričkom porijeklu, brzo se oporavlja nakon razdoblja zasušivanja.
Zbog gustog i razgranatog habitusa pogodna je za sadnju u viseće lonce.

Aspidistra eliator Blume

Aspidistra je svima dobro poznata i jedna od najstarijih biljaka koje su krasile domove. Toliko je izdržljiva da ju prati glas ‘čelične biljke’. Idealna za svakog početnika i za sve one koji nemaju puno vremena za zelenog kućnog ljubimca. Jednostavna je za održavanje, a razmnožava se dijeljenjem podanaka. Čvrsti i sjajni listovi iznimno su dekorativni i pristaju u svakom prostoru bez obzira na životne uvjete.

Ficus elastica Roxb

Teško je zamislivo da biljka iz tropskih kišnih šuma može preživjeti u suhim kućnim uvjetima. Iako pomalo zaboravljen, upravo zbog neobične kombinacije podnošenja slabog svijetla i male količine vlage, fikus je postao popularan već početkom dvadesetog stoljeća. Stabljika i listovi bogati su bijelim lateksom od kojega se nekada dobivala prirodna guma. Zbog toga je dobio naziv gumijevac.

Aspidistra eliator Blume i Chlorophytum comocum (Thunb.) Jacques

Sansevieria trifasciata Hote.ex Prain

Prugasta sanseverija iz porodice Agavaceae starinska je biljka narodnog imena ‘svekrvin jezik’. Vrlo lako se razmnožava dijeljenjem. Mesnati korijen stvara mladice koje se prilikom presađivanja mogu odvojiti i posebno posaditi.

Umjetnica preživljavanja podnosi sve osim prevelike vlažnosti. Ovako skromna biljka koja uspijeva gotovo svugdje lako nalazi put u moderne interijere. Jednostavnost izgleda i životnih potreba dobitna su kombinacija.

Monstera deliciosa Liebm

U porodicu Araceae spadaju vrste koje se uzgajaju radi dekorativnog lišća. Rastu u tropskim šumama kao lijane i penjačice. Idealne su kućne biljke jer dobro podnose sjenu i suhi zrak. Najznačajniji predstavnik je rupičasta monstera, poznata i kao filodendron koja potječe iz Paname i južnog Meksika. Naziv deliciosa odnosi se na ukusne plodove čiji okus podsjeća na bananu. Iako će u dnevnoj sobi rijetko procvjetati uljepšat će nam prostor prekrasnim sjajnim listovima.

Chlorophytum comocum (Thunb.) Jacques

Klorofitum ima listove u obliku rozete i jednostavno se održava. Travnato-zeleni listovi rastu na suncu i u sjeni, u toplim i svježim, vlažnim i suhim prostorijama, a nije problem ako ga se zaboravi zaliti, jer debelo korijenje ove južnoafričke biljke čuva zalihe vode i hrane. Poznata po nazivu ‘vivipera’ (lat. vivipere = živjeti) jer se na cvjetnim stabljikama razviju čuperci listova koji se mogu otkinuti i posaditi. Na tržištu se mogu naći višebojni kultivari, a najrasprostranjeniji je ‘Mandaianum’.

 

Piše: Vesna Čuljat, mag.ing.agr