Zahvaljujući brojnim kampanjama i edukacijama o štetnosti sunca za kožu i kako je zaštiti, danas smo već dosta dobro upoznati s UV zračenjima, zaštitnim faktorima te koliko je zaista važno pregledati kožu i obratiti pozornost na bilo kakve promjene. Nemojmo zaboraviti, godišnje se u Hrvatskoj registrira preko 500 novooboljelih od melanoma.
S obzirom na to da sunčanje i UV zrake imaju direktan utjecaj na zdravlje, pa samim time i na estetiku kože, od izuzetne je važnosti imati sve potrebne informacije. Neke od njih su kako UV zračenje utječe na našu kožu, što je zaštitni faktor, koji nam kada treba i kako ga pravilno nanositi.
Znate li da 90% ispitanika ne zna da kreme sa zaštitnim faktorom treba nanositi svakih dva do tri sata kada smo izloženi sunčanju jer utjecaj zaštitnog faktora traje samo toliko…
UV zračenje potiče oksidativne procese u stanicama uzrokujući stvaranje slobodnih radikala. Slobodni radikali oštećuju naše stanice tako da oštećuju DNA, razgrađuju kolagen i fibrilin, povećavaju nakupljanju elastoznih supstanci, što rezultira gubitkom elastičnosti kože te ubrzanog i jačeg starenja kože, ubrzanog i jačeg stvaranja bora, gubitka volumena lica i gubitka elastičnosti i jedrosti lica. Isto tako dovode i do nepravilne hiperpigmentacije kože kao i do imunosupresije kože što povećava mogućnost stvaranja karcinoma kože.
Znate li da preko 80% UV zračenja prolazi kroz oblake i može štetno utjecati na našu kožu?
Razlikujemo UVA, UVB i UVC zračenje. UVC zračenje je u potpunosti apsorbirano od stane ozona (na visini 40 km od površine Zemlje) te stoga nema utjecaja na nas. Iako UVA zrake čine 90-95 % zračenja te dopiru do dubljih slojeva kože, one ne dovode do stvaranja vitamina D. To rade UVB zrake. UVB zrake čine 5-10 % zračenja i dopiru samo do gornjeg sloja kože. Iako ga ima malo, UVB zračenje je odgovorno i za „odgođeno“ tamnjenje kože koje se događa tri do sedam dana iza sunčanja i traje nekoliko tjedana (za razliku od UVA koje momentalno uzrokuje crvenilo kože i opekline).
Znate li da snijeg i pijesak reflektiraju zrake sunca povećavajući eksponiranost kože UV zračenju od 20 do 80 %?
Zaštitni faktor (SPF) govori nam koliko dugo možemo biti izloženi suncu bez pojave crvenila u odnosu na vrijeme kada nismo nanijeli zaštitni faktor. NICE smjernice (National Institute for Health and Clinical Excellence Centre for Public Health Excellence UK) preporučuju u ovim ljetnim vrućinama da stavljamo zaštitni faktor +50 jer on nas štiti od zaštitnog utjecaja Sunca i do 98 %! Isto tako navode da se moraju koristiti kreme sa širokim zaštitnim spektrom (to znači da nas čuvaju i od UVA i od UVB), da se koriste vodootporne kreme ako se zna da će koža doći u kontakt s vodom ili znojem, da nanesemo kremu barem pola sata prije izlaska na sunce te obavezno svaka dva sata ili odmah po izlasku iz mora (iako piše vodootporno).
Znate li da unatoč sunčanju može doći do insuficijencije vitamina D?
Stavljanje zaštitnog faktora uvelike pomaže u zaštiti naše kože, u sprečavanju nastanka bora i hiperpigmentacije ali i u prevenciji raka kože. No, moramo imati na umu da, nanoseći kremu sa zaštitnim faktorom, blokiramo UVB zrake koje su odgovorne za sintezu vitamina D. U znanstvenom istraživanju koju je napravio Holick 2008. godine, dokazano je da su sunčeve zrake glavni i najveći izvor vitamina D te da tolike količine ne možemo unijeti putem hrane. Nedostatak vitamina D povezan je s rahitisom, zaostatkom u rastu te osteoporozom. Kako bi to izbjegli, a opet imali kvalitetnu zaštitnu od UV zračenja, preporučujem da se savjetujete s Vašim liječnikom da li trebate nadoknadu vitamina D, pogotovo ako ste trudnica ili starije životne dobi.
[box style=”0″]
Piše: dr. Irijana Rajković, Voditeljica Centra za estetsku medicinu Medikol
www.medikol-ustanova.hr
ZAGREB:
Dragutina Mandla 7
tlf: 01 63 97 333
mail: [email protected]
ČAKOVEC:
Franca Prešerna 13
tlf: 040 638 520
mail: [email protected]
[/box]
