Vikend izlet u “zlatnu” županiju

Svi maštamo o dalekim destinacijama i drugim kontinentima, a najčešće nismo dovoljno istražili ni mjesta u susjedstvu. Nas je tako prije nekoliko dana oduševila ponuda Požeško-slavonske županije koju preporučamo za vikend izlet.

Županija se nalazi na području zapadne Slavonije i sastoji se od dvije prostorno odvojene cjeline – Požeške kotline i Pakračko-lipičkog kraja. Broj 5, vjerovali ili ne, u potpunosti definira ovu županiju. Naime, ovo je jedna od 5 slavonskih županija, ima 5 gradova (Kutjevo, Lipik, Pakrac, Pleternica i Požega), 5 općina (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika), a okružena je s 5 planina i gora (Psunj, Papuk, Krndija, Dilj gora i Požeška gora). Sjedište županije je Grad Požega, udaljena primjerice od Zagreba manje od 2 sata vožnje automobilom.

Ovo područje prepuno je arheoloških nalaza, a u rimsko doba Požeška kotlina nosila je naziv “Vallis Aurea”, odnosno Zlatna dolina. Brojne crkve, dvorci, kapele, arheološka nalazišta i spomenici karakteristični za pojedina vremenska razdoblja u kojima su nastajali, učinit će vaš boravak ovdje poput šetnje vremenskim strojem.

Gradovi i dvorci “zlatne” županije

Požega je grad urbane, upravne, kulturne, povijesne, vjerske i gospodarske tradicije, ali i sjedište Požeške biskupije, Požeško-slavonske županije, Veleučilišta u Požegi i niza kulturnih i prosvjetnih ustanova. Prilikom posjete preporuča se razgled barokne jezgre grada.

Svake druge subote u mjesecu za sve posjetitelje organizirano je besplatno turističko vođenje od 11,00 sati ispred Gradskog muzeja Požega (u mjesecu lipnju 13.06.)

Pakrac je bio poznat još u srednjem vijeku kao značajna utvrda i u njemu  je 1256. godine djelovala prva kovnica novca i kovala prvi hrvatski novac, slavonski banovac (moneta banalis).

Lipik je poznat po termalnom lječilištu, gdje je u 19. i početkom 20. st. bio termalni centar europske aristokracije. Godine 1886. sagrađene su rimske, mramorne i salonske kupke, gdje se i danas može uživati u mramornim i bisernim kupkama. Ljekovita voda izvire iz dubine od 240 metara, stalne temperature od 64 °C. Lipik je daleko poznat i po ergeli Lipicanaca osnovanoj 1843. godine, domu šezdeset predivnih lipicanaca. 

Dvorac u Kutjevu nastao je na ostacima cistercitske opatije, a u sklopu sadrži i vinski podrum iz 1232. godine (najstariji  podrum u Hrvatskoj), a kompleks posebno napreduje u doba cistercita, isusovaca i obitelji grofa Turković. Posebna značajka ovoga podruma je gotovo 800 godina neprekinute vinske proizvodnje.

Gastronomija

Slavonci su prije svega poznati po gostoljubivosti, ali svakako i po gastronomiji te proizvodnji vina. Od domaćeg kruha iz krušne peći, čvaraka, sušene slanine, šunke, kulena, kulenove seke, švargle te fiš paprikaša i čobanca, do juhe od peradi, pečenke, salenjaka, makovnjače, orahnjače… sline nam cure od pomisli.

Ugostitelji nastoje pružiti autohtona jela i specijalitete, pa možete kušati brojne specijalitete od svježe slatkovodne ribe do zaboravljenih jela koja je Gradski muzej Požega zabilježio i dokumentirao na blogu Muzej u loncu.

Ruralni turizam na svom vrhuncu

Požeško-slavonska županija, osim što nudi mogućnost potpunog opuštanja uz prirodne i kulturne ljepote, nudi i brojne sadržaje svim zaljubljenicima u aktivni turizam.

Tu su i tri vinske ceste (Vinska cesta vinogorja Kutjevo, Vinska cesta vinogorja Požega-Pleternica i Vinska cesta vinogorja Pakrac) za sve ljubitelje dobre “kapljice”, a na kojima se nalazi 60 turističko-ugostiteljskih subjekata. Osim vina, ove vinske ceste nude raznoliku gastronomsku ponudu, smještaj, mogućnost upoznavanja prirodnih ljepota te sportske i rekreacijske sadržaje objedinjene u turističkom proizvodu Slavonski puti, tematskoj stranici na kojoj se nalaze podaci subjekata na vinskim cestama s opisom ponude, fotografijama i kontakt podacima te mogućnosti da si sami kreirate put obilaska svake rute.

Aktivni odmor zasigurno ćete djelomično “odraditi” na Papuku koji je 2007. godine dobio status geoparka kao prvo takvo područje u Hrvatskoj, a u ponoru Uviraljka zabilježeno je čak 11 vrsta šišmiša što je i najveći broj vrsta šišmiša ikad zabilježen u kojem podzemnom objektu u Hrvatskoj.

Park šuma Jankovac jedna je od najljepših gorskih dolina na sjevernim obroncima Papuka, okružena stoljetnom bukovom šumom, ujedno i poznato planinarsko izletište s poučnim stazama, potocima i jezerima te špiljama, slapovima i oko 1.200 vrsta flore i faune.cZabilježene su 43 biciklističke staze dostupne na interaktivnoj karti u mobilnoj aplikaciji Panonia Tour.

Paragliding, sportsko penjanje, planinarenje, jahanje, skijanje i bicikliranje, svatko će ovdje naći nešto za sebe. Lov i ribolov u ovom su području također neizostavni i vodi se briga o staništima, prehrani te ozlijeđenim životinjama, kao i očuvanju lovišta, pa lov ovdje postaje sve zanimljiviji dio turističke ponude.