Volite li ogovarati?

Ogovaranje se stoljećima smatra razgovorom bez pokrića koji često ima tendenciju ka narušavanju povjerenja i ugleda. No prema navodima relevantnog američkog časopisa Journal of Personality and Social Psychology tračanje opušta i čini bitan dio naše svakodnevice.

Psiholozi Berkeleya, priznatog kalifornijskog fakulteta, proveli su niz istraživanja koja govore u prilog takozvanom prosocijalnom ogovaranju koje nastaje kao rezultat želje za upozoravanjem drugih članova društva na nečije nepoštenje.

Tako su u ovom opsežnom istraživanju, u kojem je sudjelovalo više od 500 osoba, potvrđene brojne beneficije popularnog šuškanja iz leđa. Naime, ono smanjuje frustraciju nakon uočene nepravde, sprječava izrabljivanje te propagira velikodušno ponašanje. Na taj način ogovaranje opstaje kao vid altruizma.

No valja naglasiti da je navedeno istraživanje obuhvatilo tek prosocijalno ogovaranje, te na taj način izostavilo trčanje prouzrokovano željom za osvetom i širenjem nepovjerenja zbog kojeg se ovaj cjelokupni pojam najčešće spominje u negativnom kontekstu.

S američkim kolegama slažu se i nizozemski znanstvenici sa Sveučilišta u Amsterdamu koji tvrde da čak 90 posto razgovora čini ogovaranje.

'Razmjena informacija služi kao upozorenje drugih kolega na osobe koje ne izvršavaju svoj posao.', naglašavaju autori istraživanja Bianca Beersma i prof. Gerben Van Kleef. Studija objavljena u časopisu Journal of Applied Social Psychology, krajem protekle godine, objedinila je rezultate ispitivanja provedenog nad 300 – tinjak studenata.

Iako su postojala odstupanja, ispitanici su kao glavni motiv odgovaranja naveli namjeru zaštite grupe od štetnog djelovanja pojedinaca. Isto tako, potvrđeno je da je ogovaranje često inicirano i radi prikupljanja korisnih informacija.

Na ovaj način koncept tračanja dobio je novu, pozitivnu dimenziju potvrđenu od strane stručnjaka i dao svim 'gossipicama' zeleno svjetlo za uredsku razbibrigu.